Kušanova Melita, Alica...

»Republika«, mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, ur. Ante Stamać, DHK / Školska knjiga, god. LXIV, Zagreb, broj 9. rujan 2008.

Kušanova Melita, Alica...

Sedamdeset i peti rođendan velikoga hrvatskog pisca za djecu, romanopisca, esejista, prevoditelja i dramatičara te akademskog slikara Ivana Kušana obilježen je simpozijem o njegovu radu i cjelokupnom djelu u Društvu hrvatskih književnika 25. rujna, a osam analitičkih tekstova pripremljenih tom prigodom izneseno je i u posljednjem, najnovijem broju mjesečnika »Republika« kao tema broja. Književno-znanstveni skup tako su obilježili tekstovi Dubravke Težak, Diane Zalar, Zlatka Crnkovića, Tonka Maroevića, Miroslava Međimorca, Igora Mrduljaša, Antuna Paveškovića i Ante Stamaća, i to sa slikarskih, teatrološko-kazališnih, prevoditeljskih te književnih aspekata. Crnković je podsjetio na Kušanove prijevode Saint-Exupéryja, Tolstoja, Maupassanta, Čehova, Twaina, Solženjicina i Ionesca, Maroević progovorio o likovnom profilu autora, Međimorec o vlastitoj suradnji s Kušanom, dok je Mrduljaš ocijenio kako je šteta što drama Balvansko kolo nije izvedena prije početka Domovinskoga rata, jer je u njoj već 1989. Kušan predvidio scenarij rata vođena protiv Hrvatske. Pavešković piše o piščevoj prozi za odrasle, a Stamać ga iščitava kao autora četveroslojnog opusa – romana o »mladim odraslima«, političke satire, erotičkih sotija i vodvilja. Zanimljivi su i prilozi dviju autorica – Dubravke Težak i Diane Zalar, o Kušanovu mjestu u razvoju hrvatske dječje književnosti, pri čemu se Zalarova posebno bavi likom djevojčice koju pisac postavlja kao nositeljicu radnje u romanu Lažeš, Melita, ističući kako i u svjetskoj književnosti češće protagonistima bivaju dječaci, oprimjerujući rijetke predstavnike s Alice Lidell u Alici u Zemlji Čudesa Lewisa Carrolla odnosno Pipi Dugom Čarapom Astrid Lindgren.

Kušan je rođen 1933. u Sarajevu, a školovao se u Zagrebu gdje je živio i radio kao urednik na RTV Zagreb, bio dramaturg u Zagreb filmu, urednik u Školskoj knjizi i časopisa »Most«, redovni profesor Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Pisao je i filmske scenarije, radijske i televizijske drame, kritike te sastavio nekoliko antologija. Djela su mu prevođena na više stranih jezika, a dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Od ostalih područja, »Republika« standardno pokriva umjetnost, kulturu i društvo te kritiku, a posebnošću se izdvaja tekst Iztoka Simonitija Jedna civilizacija, dvije kulture, u kojem razmatra neprekinuto supostojanje dviju tradicija u zapadnoj civilizaciji – grčko-rimske i židovsko-kršćanske.

Katarina Marić