Od I-gle do traktora

Od I-gle do traktora

Od I-gle preko koncepta do traktora: tako bi se u nekoliko riječi mogla sažeti peta po redu bijenalna Izložba hrvatskoga dizajna 0708 postavljena u Paviljonu 19 Zagrebačkoga velesajma. Manifestacija donosi presjek dvogodišnje (2007 – 2008) produkcije hrvatskih dizajnera (profesionalni dizajn i studentski radovi) te selekcije načinjene unutar četiri kategorije: dizajn vizualnih komunikacija, produkt/industrijski dizajn i prvi put uvedene kategorije modnog i odjevnoga dizajna te koncepta. Manifestacija već tradicionalno upozorava na neospornu važnost tradicije, na koju je podsjeća Nagradom Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo, koja je ove godine pripala Mihajlu Arsovskom, te ističe kvalitetu suvremene dizajnerske scene, koja iz dana u dan stječe sve snažniju afirmaciju na međunarodnoj sceni. S velikim se optimizmom primjećuje bujanje studentske selekcije. Ona se na izložbi javlja treći put – na Izložbi hrvatskog dizajna 03 studentski su radovi sačinjavali popratni program, da bi na 040506 izložbi došlo do njihova ravnopravna uključivanja, a na 0708 studentska se selekcija potvrdila kao uistinu oblikovno i tematski relevantan segment dizajnerske produkcije.

Za razliku od prethodne izložbe, na kojoj su izbor načinili teoretičari i edukatori, ovaj put trendove i linije razvoja naznačili su ljudi iz struke – Lana Cavar, Željko Serdarević, Ante Tonči Vladislavić i Koraljka Vlajo. Predsjednica Hrvatskoga dizajnerskog društva, Ira Payer, u uvodu kataloga izložbe naznačuje nužnost kritičkoga pristupa dizajnerskoj produkciji te potrebu razmatranja svakoga rada unutar lokalnoga konteksta kako bi se propitkivale i vrednovale ne samo oblikovne kvalitete nego i razina odgovornosti koju je u njemu moguće čitati.

Odgovornost i angažiranost u velikoj se mjeri manifestiraju u studentskim projektima, i to napose onima koje potpisuju studenti Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije sveučilišta u Splitu. Očita je ekološka svijest kao i ozbiljno promišljanje problema, kao što je ugroženost kulturno-povijesne baštine. Tako je, posebno u svjetlu projekta Stakleni Peristil, koji je nedavno podigao podosta prašine u javnosti i ponovno potaknuo na promišljanje opasnosti nekontrolirana nicanja neprimjerenih sadržaja u zaštićenim cjelinama, zanimljivo izdvojiti rad Tomislava Čubelića – Imperator. Riječ je o društvenoj igri koncipiranoj s namjerom podizanja svijesti o lošem urbanom planu i bespravnoj izgradnji koja postupno uništava antičku jezgru u Splitu. Ploča za igranje oblikovana je kao stilizacija Dioklecijanove palače. Valute koje se koriste u igri su – novac, sreća i znanje (o gradu). Kamo sreće da se neznalice sa sudbinom nekoga grada mogu kockati samo u ovakvim igrama!

Vedrana Vrabec, studentica zagrebačkoga Studija dizajna, radom Vizualni praznik, koji kao i prethodni rad pripada u područje projekta, upozorila je pak na zagušenost urbanoga prostora oglašivačkim sadržajima. Vrabec predlaže uvođenje praznika koji bi jedan dan u godini dokinuo sve oglašivačke sadržaje prekrivanjem plakata i oglasa praznim bijelim papirom. Niz fotografija koje prikazuju Trg bana Josipa Jelačića s pročeljima nezakriljenim reklamnim kulisama, potom današnje stanje te zabijeljene oglase konotira uopće opravdanost dugogodišnjega skrivanja zagrebačkih pročelja pod krinkama reklamnih oglasa – još jedna od (pre)bolnih točaka ovdašnje realnosti.

Uopće, intrigantan je subverzivan pristup mladih autora. Primjerice, dok se dizajneri mobitela natječu u osmišljavanju što manjeg, što tanjeg, što lakšeg uređaja koji će što praktičnije nuditi beskraj mogućnosti, Oleg Šuran s UMAS-a nudi disfunkcionalno (!) sučelje za mobilne telefone koje otežava uporabu automatiziranih funkcija. Prava pljuska ovisnicima o komunikacijskoj tehnologiji!

Među profesionalnim dizajnerima upravo je deficitaran interes za oblikovanje elektroničkih medija, što pak nadoknađuju studenti. Zamjetna je potpuna prevaga zagrebačkih studenata na području produkt/industrijskog dizajna. Što se tiče profesionalne kategorije, koja kvalitativno i kvantitativno zaostaje za vizualnim komunikacijama, na tom je području sve raznolikiji raspon proizvoda – od ambalaže do traktora, a kao posebno perspektivna ističe se grana male brodogradnje. Dizajn pokućstva također doživljava procvat. Na ovom se području javlja i pitanje etičnosti poput uvrštavanja odlično dizajnirane cementne amabalaže za proizvođača koji nepoštivanjem propisa o zaštiti okoliša ugrožava zdravlje građana. Kao balast, uključuje se pak konceptualni rad Tomislava Lerotića koji upravo upozorava na tu opasnost (Nagrada Hrvatskoga dizajnerskog društva za najbolji koncept u profesionalnoj kategoriji).

Pri isticanju razine odgovornosti koja se očekuje od dizajnera dvojbeno je uvrštavanje kontroverznoga projeta splitske rive (rasvjetni stubovi – For Use/Numen--_Sven Jonke, Christoph Katzler, Nikola Radeljković). Željko Serdarević tako navodi da je »riječ o pojedinačno dobro dizajniranim predmetima, koji će zacijelo pronaći mjesto u nekom primjerenijem ambijentu«. Tŕ upravo bi parametar primjerenosti trebao biti jedna od odrednica uspješna funkcioniranja dizajna!

Što se mode tiče, iako je ta kategorija najmanje zastupljena, iskočio je potencijal projekta redizajniranja kultnih startasica. Dizajner Mauro Massarotto (Sheriff & Cherry), koji je tako revitalizirao industriju Borovo, zasluženo je dobio Veliku nagradu hrvatskoga dizajnerskoga društva.

Dizajn vizualnih komunikacija donosi pregršt vrsno osmišljenih i prezentiranih projekata, poput uredničko-dizajnerskog angžmana Dejana Kršića na monografiji Mirka Ilića (za koju je Kršić primio Nagradu Hrvatskoga dizajnerskog društva za najbolji dizajn vizualnih komunikacija u profesionalnoj kategoriji). Kritičko-angažirani diskurs koji njeguje taj autor blizak je i mlađoj generaciji autora (Bačun-Bratović, Budor-Čule, Rafaela Dražić, Damir Gamulin Gamba, Sanja Kuzmanović, Nikša Vuković...). Angažiranost je očita i u slučaju koncepata (u znatnom broju samoiniciranim radovima).

Vizualni identitet izložbe i njezin postav izvode mlade dizajnerice Dora Bilić i Tina Müller (bilić_müller studio), koje su na posljednjoj izložbi dobile dvije glavne nagrade. Opisi uz radove nude primjerena tumačenja. Zahvaljujući estetskoj vrsnoći većine radova te zanimljivu pristupu koji često prelazi u kritičko (ali i duhovito) razmatranje svakodnevice Izložba 0708 nudi više od davanja presjeka dizajnerske produkcije. Ona upozorava na njezin kreativan i angažirani potencijal, kao i na nedovoljnu društvenu osviještenost njezine važnosti, što se očituje i u nedostatku primjerenih narudžbi, pogotovo onih koje se bave hrvatskim identitetom ili pak smislenim osmišljavanjem izgleda ulica i prometnica, televizijske grafike i sl.

Barbara Vujanović