Ususret novim izazovima

Ususret novim izazovima

Hrvatske operne kuće svake sezone planiraju u prosjeku tri do četiri premijere. Razmatranje pitanja je li to optimalno i ne bi li se moglo više ne čini se odveć razložnim jer se tako uvriježilo, a kako sezona odmiče prema kraju, nerijetko se javlja strah hoće li se zbog financijskih razloga moći izvesti posljednja predviđena premijera. Za lijekom koji bi program obogatio, a to je više puta dogovarana i potpisivana suradnja te međusobna razmjena predstava, osim u iznimnim slučajevima ne poseže se.

Godinu 2008, a time dio prošle i ove sezone, određuje 150. obljetnica rođenja Giacoma Puccinija, 22. prosinca. Zagrebačka opera, koja je prošle sezone već postavila Triptih, sada je, potkraj rujna, koncertno izvela Turandot, zaokružujući time završni dio Puccinijeva stvaranja. Riječka će opera 22. studenoga postaviti Madame Butterfly, predstavu posuđenu od Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Splitska, koja je ususret obljetnici izvela Manon Lescaut, u drugom će dijelu sezone postaviti Giannija Schicchija, dok će se Osječka opera Puccinijevoj obljetnici posvetiti tek u travnju sljedeće godine s La Bohčme. Treba dodati i koncertnu izvedbu Lastavice u Zagrebu u ciklusu Lisinski subotom 29. studenoga, na dan Puccinijeve smrti. Već sada može se reći da je Puccinijeva obljetnica dostojno obilježena u Hrvatskoj. Prikazane su gotovo sve njegove opere, uključujući raritetnu Lastavicu. Zagrebački Triptih i koncertna Turandot (druga izvedba 28. rujna), splitska Manon Lescaut i riječka Tosca, koja je gostovala u Zagrebu, uzorne su izvedbe.

Ostale zanimljivosti predstojećeg repertoara vezane su uz djela hrvatskih skladatelja, suvremena čak više od onih iz baštine. Kao da je prošao zazor od domaćega zbog straha da ga publika neće prihvatiti i u tome je najveći pomak inače tradicionalno usmjerenih repertoara hrvatskih opernih kuća. Rijeka priprema Sunčanicu Borisa Papandopula, kojom će ravnati Nikša Bareza. Od praizvedbe 1942. to je hvaljena, ali rijetko, tek koncertno i fragmentarno, izvođena opera. Skladana je na kraju razdoblja nacionalnoga stila, prema motivima iz Gundulićeva Osmana na libreto Marka Soljačića. Riječka opera ima u planu i praizvedbu Casanove u Istri, prve opere Alfija Kabilja, a prvo predstavljanje nekoliko ulomaka održalo se na autorskoj večeri Alfija Kabilja u okviru ljetošnjih 3. dana Josipa Kašmana u Malom Lošinju. Taj je projekt pomaknut za sljedeću sezonu. Zagrebačka opera nastavlja suradnju s Muzičkim biennalom Zagreb praizvedbom opere Crux dissimulata mladoga skladatelja Srećka Bradića na otvaranju jubilarnoga 25. biennala. Splitska opera obnovit će Juditu Frane Paraća, operetu Splitski akvarel Ive Tijardovića i predstaviti komornu operu Za tri lipe Mirele Ivičević, uspješno praizvedenu na prošlom Muzičkom biennalu. Mlada splitska skladateljica napisala je efektan, duhovit libreto u kojem se koristi spikom splitskih ćakula i oblikom bloga, stvarajući dopadljivu i dinamičnu modernu operu.

Ostale premijere djela su standardnoga repertoara: Traviata u Rijeci u ožujku, Seviljski brijač u Osijeku na početku studenog, a u Zagrebu Rossinijeva Pepeljuga i Verdijev Falstaff u siječnju i lipnju. Osječka opera naizmjence svake sezone izvodi jedan mjuzikl i operetu. Ove je sezone red na opereti, Offenbachovu Orfeju u podzemlju.

Splitska opera postavit će dvije jednočinke, uz spomenutoga Giannija Schicchija i Mascagnijevu operu Cavalleria rusticana, posuđene od Riječke opere. I ove sezone većinu produkcije režiraju provjereni redatelji Petar Selem, Krešimir Dolenčić, Ozren Prohić, Dora Ruždjak Podolski i Ivan Leo Lemo. Zagrebačka opera i dalje većinom poziva inozemne redatelje. I Rijeka će, nakon Damira Zlatara Freya u Toski, za Verdijevu Traviatu, čija se priča danas u tranzicijskim zemljama čini aktualnijom nego ikad, angažirati čovjeka izvan opere Janusza Kicu.

Najbolji hrvatski dirigenti ne koriste se odveć često u opernim produkcijama. Nikša Bareza ravnat će tek Sunčanicu, a Loris Voltolini, inače stalni dirigent Ljubljanske opere pojavit će se samo u Osijeku s La Bohčme. Pitanje je i kada će Nada Matošević dobiti priliku postaviti neku operu u Zagrebu?

U Splitu, Rijeci i Osijeku često se govori o navikama publike, koju malošto zanima izvan željeznog repertoara. Pomaci u pristupu domaćim djelima već su istaknuti. Zagrebačka opera ove je sezone povećala broj naslova na repertoaru na petnaest, od čega je polovica izvan željeznog repertoara. Čak će i Pepeljuga i Falstaff, iako poznati naslovi, trebati položiti ispit popularnosti u publike. Da i dobro zamišljena suradnja na kraju ne ispadne kako treba, pokazuje primjer uspješnice Zagrebačke opere, Monteverdijeva Orfeja. Ostvarena u koprodukciji s Varaždinskim baroknim večerima, predstava je trebala biti izvedena u Varaždinu. No, kako tehničke nemogućnosti varaždinskoga HNK ne bi narušile njezinu umjetničku cjelovitost, ipak je bila izvedena u HNK u Zagrebu.

Baletni ansambli nastavljaju zacrtanu liniju djelovanja. Riječki balet konačno je uspio stvoriti repertoar od pet-šest predstava u sezoni, što je veliki pomak u odnosu na stanje prije nekoliko godina, kada se njegovo samostalno djelovanje svodilo tek na jednu do dvije predstave u sezoni. Dinko Bogdanić postavit će Anu Karenjinu 12. prosinca, a potkraj sezone Staša Zurovac priprema Kafkin Proces u koprodukciji s Muzičkim biennalom. Splitski balet nastavlja niz velikih klasičnih baleta Minkusovom Bajaderom.

Zagrebački balet sezonu počinje 24. listopada praizvedbom Dame s kamelijama engleskoga koreografa i redatelja Dereka Deanea na glazbu suvremenog američkog skladatelja Carla Davisa. Dama s kamelijama kultni je naslov baletne literature i klasika baletnog repertoara 20. stoljeća, ali u postavi i viđenju Johna Neumeiera na Chopinovu glazbu. Hoće li Deaneova Dama biti surogat ili dovoljno snažno djelo da zauzme svoj dio prostora, tek će se vidjeti. Derek Deane koreograf je stanovitih profesionalnih vrijednosti, ali ipak ne tolike kreativnosti da baš svake sezone zavređuje predstavu u Zagrebu. Drugi je autor koji će dobiti svoju večer Mariborčanin Edward Clug. O njegovu se projektu ne zna ništa i zapravo ima otvorene ruke za Zagreb načiniti što god želi. Treća je predviđena premijera Vragolasta djevojka u koreografiji Vladimira Derevianka.

Davor Schopf