Vijenac 381

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Polemika oko antiamerikanizma Nobelove nagrade

KNJIŽEVNI GLOBUS

Polemika oko antiamerikanizma Nobelove nagrade

Švedska Kratko prije dodjele Nobelove nagrade za književnost, član štokholmskoga komiteta za predaju nagrade Horace Engdahl našao se na meti optužbi za antiamerikanizam.

Stalni tajnik Švedske akademije, pisac i kritičar Engdahl, izjavio je u intervjuu novinskoj agenciji AP da su autori iz Sjedinjenih Država »odveć izdvojeni i ne znaju dovoljno« da bi pisali veliku književnost. Osim toga, kvaliteta njihova rada pada jer su »odveć prijemčivi za trendove masovne kulture:« »Jednostavno ne prevode dovoljno i ne sudjeluju stvarno u velikom dijalogu književnosti«, rekao je Engdahl. Intervju je izazvao brojne reakcije, među njima direktora Nacionalne književne zaklade Harolda Augenbrauma, koji je rekao da će Engdahlu poslati popis preporuka američke književnosti. Odluka o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade objavljuje se 9. ili 16. listopada, a tradicionalno se datum saznaje dva dana prije. Prošle godine nagradu dotiranu s milijun kruna dobila je Britanka Doris Lessing. Posljednja američka autorica koja je dobila Nobelovu nagradu bila je Toni Morrison 1993, a prije nje dobili su je Saul Bellow, John Steinbeck i Ernest Hemingway.

Breitbachova nagrada Marcelu Beyeru

Njemačka Marcel Beyer dobitnik je Nagrade Josepha Breitbacha za ukupno književno djelo.

Pjesnik i romanopisac dobiva s 50.000 eura dotiranu njemačku književnu nagradu za, kako navodi žiri, »jezično verzirano i psihološki kompleksno suočavanje s dugim sjenama njemačke povijesti«. Beyer je prije 42 godine rođen u Tailfingenu, a danas živi u Dresdenu. Među njegove najpoznatije romane pripadaju Flughunde i Kaltenburg. Nagradu Josepha Breitbacha zajedno od 1998. predaju Akademija znanosti i književnosti iz Mainza i lihtenštajnska Zaklada Josepha Breitbacha autorima njemačkoga govornog područja za prinose književnoj i znanstvenoj prozi. Nagrada se predaje u čast pisca Josepha Breitbacha (1903–1980), a među dosadašnjim dobitnicima bili su Ilse Aichinger, Robert Menasse i F. C. Delius.

Turska sprema nastup u Frankfurtu

Njemačka Tristotinjak priredbi s više od sedamsto umjetnika iz različitih područja popratit će ovogodišnji nastup zemlje gosta Turske na međunarodnom Frankfurtskom sajmu knjige, koji se održava od 15. do 19. listopada.

Na sajmu se očekuje dolazak tristotinjak pisaca, koji će ondje predstaviti raznolikost književne produkcije svoje zemlje. U Frankfurt tako stižu međunarodno poznata imena, među njima Orhan Pamuk, Murathan Mungan i Celil Oker, ali i autorice mlađe generacije, među njima Aslý Erdođan, Elif Şafak i Şebnem Ýşigüzel. Osim čitanja turskih autora, u cijelom su gradu planirane izložbe, koncerti i kazališne predstave. Među najzanimljivije točke programa pripadaju koncert turskoga skladatelja Kudsija Ergunera, izložba mode sa sultanova dvora 18. stoljeća u frankfurtskom Muzeju primijenjene umjetnosti, na kojoj će biti izloženi i predmeti koji još nikada nisu napustili palaču Topkapi u Istanbulu, dok se Njemački muzej arhitekture bavi transformacijom Istanbula u megametropolu.

Predana nagrada Torrevieja

Španjolska Pisac i novinar Juan Gómez-Jurado dobitnik je sedme Nagrade grada Torrevieja za El emblema del traidor, roman čija se radnja odvija u međuratnoj Njemačkoj.

Drugu je nagradu dobio autor iz Barcelone, Alejandro Palomas, za El secreto de los Hoffman. Godišnja nagrada, dotirana s 360.000 eura za dobitnika i 125.000 za finalista, druga je po novčanoj vrijednosti španjolska književna nagrada, za koju se ove godine natjecalo više od 430 rukopisa iz Španjolske i Latinske Amerike. Među dosadašnjim dobitnicima nagrade bili su Javier Reverte, Zoe Valdés, César Vidal i drugi. Gómez-Jurado rođen je 1977, a svojim romanima Espía de Dios i Contrato con Dios postao je i međunarodno poznat.

Umro talijanski putopisac Bettinelli

Italija Talijanski pustolov i putopisac Giorgio Bettinelli umro je u 53. godini na jugu Kine.

Autor, rođen u sjevernoj Italiji, bio je poznat po putovanjima Vespom diljem svijeta, na kojima je proputovao 134 zemlje i prešao 250.000 km, o čemu je napisao više knjiga. Na dva je kotača 1992. tako otputovao od Rima do Saigona, a iskustvo tog puta opisao je u knjizi In Vespa. Od 1994. do 1995. prešao je put od Aljaske do Argentine, a 1997. krenuo je iz Čilea, prešao Ameriku, Sibir, Europu, Afriku, Aziju i Oceaniju te nakon tri godine i 150.000 prijeđenih kilometara put završio na Tasmaniji. Posljednju knjigu La Cina in Vespa, posvetio je putovanjima u 33 regije Kine.


Iva Krtalić Muiesan

Vijenac 381

381 - 9. listopada 2008. | Arhiva

Klikni za povratak