Od Aleksandra Velikog do Jurja Denzlera

Od Aleksandra Velikog do Jurja Denzlera

Na Pelješcu su i na Korčuli netom održani jedanaesti po redu Dani Cvita Fiskovića, znanstveni skup u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Instituta za povijest umjetnosti. Tema ovogodišnjih Dana bila je Umjetnost i naručitelji, a na skup se odazvalo četrdesetak izlagača, dok je ukupan broj sudionika skupa gotovo dosegnuo stotinu te kao takav bio i ostao najveći skup povjesničara umjetnosti u zemlji. A i najzanimljiviji.

O stotoj obljetnici rođenja Cvite Fiskovića, jednog od patrijarha hrvatske povijesti umjetnosti, kako je Joško Belamarić spomenuo na otvaranju, održan je jedanaesti znanstveni skup Dani Cvita Fiskovića, koji redovito okuplja znanstvenike povijesno-umjetničke provenijencije iz Hrvatske i susjedstva. U četiri dana, od jutarnjih sati do vremena daleko nakon što je sunce zašlo na obzorju negdje iza Pelješca i Hvara i Korčule, nizala su se izlaganja četrdesetak znanstvenika. Nakon svečanog otvaranja skupa, koje je održano u orebićkom franjevačkom samostanu Gospe od Anđela, smještenu nešto izvan i iznad Orebića s iznimnim pogledom na krajolike južnog Jadrana, predstavljena je knjiga Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske, ukoričeni zbornik radova s prošlih skupova i novîne Igora Fiskovića iz orebićkoga samostana.

Ovogodišnji su Dani Cvita Fiskovića okupili najveći broj stručnjaka iz Hrvatske, ali i Ljubljane, Sarajeva i Beograda, dok su teme izlaganja bile u velikom vremenskom rasponu, od antike do prošloga stoljeća, bilo da je riječ o novim atribucijama i datacijama, bilo da je riječ o novim interpretacijama, arhivskim istraživanjima i rezultatima s terena. Izlaganjima su popunjene eventualne rupe u beskonačnoj povijesno-umjetničkoj građi ili je prezentiran silan arhivski i terenski rad. Danko Zelić govorio je o negdašnjim dubrovačkim općinskim kućama s Place, a Nada Grujić usredotočila se na privatnu Sandaljovu kuću. Renata Novak Klemenčič dotaknula se i Onofrija della Cave. Nives Lokošek govorila je o hvarskom arsenalu, dok je Zoraida Demori Staničić rasvijetlila odnos naručitelja i ikone kao zavjetne slike. Sarajevsku Hagadu rasvjetljavala je Aleksandra Bunčić, a ulogu Hrvoja Vukčića Hrvatinića u nastanku Misala i Hvalova zbornika objasnila je Ema Mazrak. Ana Munk govorila je o naručiteljstvu u Strozzijevoj kapeli u Firenci, a Milan Pelc o nadgrobnim pločama sjeverne Hrvatske. Na njega se nadovezala Nina Šepić s nadgrobnim pločama Cresa i Krka. O Luji Gučetiću i Tizianovoj oltarnoj pali u Ankoni zborila je Jasenka Gudelj, a Radoslav Tomić o dubrovačkim naručiteljima Tiziana i Carravaggia. Nina Kudiš Burić govorila je o dvjema lastovskim palama, Matej Klemenčič o velikom oltaru u riječkoj crkvi sv. Vida. Pročitano je i izlaganje Ive Pasini o iluminacijama iz Strossmayerove galerije.

Među najzanimljivija predavanja pripada i ono Darke Bilić, nakon višemjesečna kopanja po venecijanskom arhivu, o vrlo zanimljivoj ulozi Mletačke Republike u financiranju izgradnje i obnove građevina u 18. stoljeću u Dalmaciji. Saša Brajović iz Beograda upozorila je na mecenatsku ulogu barskoga nadbiskupa Andrije Zmajevića, a o zagrebačkom biskupu Jurju Branjugu i njegovoj ulozi u izgradnji crkve sv. Ladislava u Pokupskom, osvrnuvši se i na njezinu arhitektonsku tipologiju, govorila je Dubravka Botica. Radoslav Bužančić potezao je veze između triklinija Dioklecijanove palače i Albertijeve crkve sv. Sebastijana u Mantovi, Dino Milinović povezao je Držićeva urotnička pisma i Bonifacija Stjepovića iz Dubrovnika, gvardijana jeruzalemskog samostana i skrbnika o obnovi Svetog Groba. Nataša Jakšić istražila je naručitelje u Denzlerovim sljemenskoj kapeli i Kamenitim vratima. Antun Karaman govorio je o Dulčićevu crkvenom opusu, Joško Belamarić o elementima trogirske katedrale u 13. stoljeću, Ivo Babić o Dalmatinčevim glavama na šibenskoj katedrali i portretima Aleksandra Velikog, Igor Fisković o dubrovačkim kiparima s kraja 15. stoljeća, Ivan Matejčić o renesansnim drvenim raspelima nakon obnove porečkoga, Nikola Jakšić o naravi benediktinskih narudžbi u 14. i 15. stoljeću. Izlagali su još i Sandra Šustić, Lavinija Belušić, Jasna Rotim-Malvić, Damir Tulić, Laris Borić, Sofija Sorić, Damir Sabalić, Danka Radić i Dunja Babić.

Vrlo su zanimljive bile rasprave unutar dvorana orebićke općine i korčulanskoga Doma kulture, ali i tijekom stanki te do sitnih noćnih sati. Na Danima je predstavljen jedinstveni priručnik u izdanju Frakture – Uvod u povijest umjetnosti, namijenjen svim naraštajima povjesničara umjetnosti, knjiga čiji su prevoditelji upravo povjesničari umjetnosti. Zaklada Cvita Fiskovića u Pomorskom je muzeju u Orebiću, uz izložbu Ive Đanija Maričića, predstavila dvije knjige iz edicije Jadranske studije: Hrvati Boke kotorske – pomorska povijest Boke i Luke istočnog Jadrana, dok je u Korčuli predstavljen 41. broj »Priloga povijesti umjetnosti u Dalmaciji«, časopisa među čijim je osnivačima 1946. bio i Cvito Fisković. Ovogodišnji Dani svojim su izborom tema i brojem mlađih izlagača, dinamičnim raspravama, novim otkrićima, spoznajama i pretpostavkama, kako kažu sami sudionici, nadmašili sve dosadašnje, a najavljen je radni naslov teme sljedećega skupa za dvije godine – Metamorfoze mita u hrvatskoj umjetnosti.

Marko Kružić