Zamah za jesen i zimu

Zamah za jesen i zimu

Shema ljetnih izložbi uopće se nije, poput televizijskih, činila repriznom ili potpuno negledljivom. Dokazuju to i Picasso u Dubrovniku, Apoksiomen u Splitu, Srnec u Varaždinu, Murtić i Džamonja u Rovinju, izložbe za razne godišnjice, ulazak hvarskog agera na UNESCO-ovu listu...

Često se žalimo kako nam je suho kulturno ljeto i da su jedino festivali na obali ti koji nam kroje kulturu tijekom ljetnih mjeseci. Da tomu zapravo nije tako, pokazuje nam i mali pregled likovnih izložbi koji su se događale ili su još u tijeku po Lijepoj našoj. Krenimo od juga. Umjetnička galerija u Dubrovniku ugostila je tri reprezentativne grafičke serije Pabla Picassa: Suite Vollard, La Tauromaquia i Suite 156. S gotovo stotinu i četrdeset grafika, izložba u Dubrovniku ponudila nam je kronološki i tematski presjek Picassova opusa, koji se u likovnoj kritici vrednuje kao najvažniji grafički opus prošloga stoljeća. Uz Picassa, kojega još možete pogledati do 28. rujna, Galerija Zavoda za obnovu Dubrovnika postavila je fotografije Damira Fabijanića. Splitsko je kulturno ljeto obogaćeno našim Apoksiomenom pronađenim u podmorju otočića Vele Orjule kod Lošinja. Apoksiomen, iznimno kvalitetno restaurirano vrhunsko antičko ostvarenje, nakon Zagreba, talijanske Firence, Osijeka i Rijeke, predstavljen je u prostoru triklinija Etnografskog muzeja, a uz njega je izložena i opsežna popratna dokumentacija. Uzgred, isti dan kada je otvorena ta izložba na listu UNESCO-a stavljen je hvarski ager.

Stotinu kamenčića izgubljenog raja naslov je izložbe i projekta Ministarstva znanosti koji je nakon putovanja po hrvatskom kopnu tijekom ljeta stigao u šibenski Muzej grada. Riječ je o izložbi stotinjak ulomaka srednjovjekovne kamene skulpture, a građa je prikupljena iz dvadesetak muzejskih, crkvenih i privatnih zbirki između Save i Drave, od Zagreba, Lobora, Medvedgrada, Čazme, Ivanca, Rudine, Glogovnice, Đakova... Kako ove godine zadarska Galerija umjetnina slavi šezdesetu obljetnicu, u zadarskim je prostorima, Gradskoj loži i Gradskoj straži, otvorena izložba koja nam na uvid daje izbor iz zbirki od 16. stoljeća do šezdesetih godina prošloga stoljeća, a na jesen nam najavljuje izbor iz zbirki od šezdesetih godina do danas. Dok čeka povratak Apoksiomena u novi izložbeni prostor, Mali Lošinj je tijekom ljetnih mjeseci, u organizaciji riječkoga Koparta, u Galeriji umjetničkih zbirki ugostio izložbu Povratak 2 s radovima Vatroslava Kuliša, Ive Prančića i Peruška Bogdanića te Capricci architectonicci Maura Stipanova.

Rijeka je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti postavila retrospektivnu izložbu Mirka Ilića, s tom razlikom u odnosu na zagrebačku izložbu da je dopunjena dijelom u kojem je predstavljen njegov riječki angažman. Osim Ilićevih stripa, ilustracije, dizajna i multimedije, ista nam je ustanova u Malom salonu predstavila Rimsku školu – umjetnike u Rimu između dva rata. Izložba je organizirana u suradnji s Talijanskim kulturnim institutom iz Zagreba, a predstavljeno je pedesetak djela. Pulska Galerija Amfiteatar u sklopu Arheološkog muzeja Istre predstavila nam je podmorsku arheologiju antičke Istre, dok bi nam uskoro Galerija MMC Pula trebala predstaviti projekt Mladena Lučića Ususret Muzeju suvremene umjetnosti Istre. Rovinjska Galerija Adris tijekom ljeta nastavila je s izložbama hrvatskih umjetnika, čija je djela, kako sami tvrde, u proteklih sedam godina vidjelo više od stotinu tisuća posjetitelja. Do kraja srpnja bila je postavljena izložba Ede Murtića, a tijekom kolovoza, rujna i listopada otvorena je izložba skulptura i crteža Dušana Džamonje. Obje je izložbe postavio Igor Zidić, višegodišnji suradnik iznimno uspješne rovinjske institucije.

Istarska sabornica u Poreču ugostila je 48. Annale: Povratak ambasadora, izložbu kustosice Leonide Kovač, na kojoj među inima izlažu i Lovro Artuković, Boris Bućan, Željko Kipke, Katarzyna Kozyra i Gorki Žuvela, dok je Galerija Zuccato postavila crteže i skulpture Milene Lah. Novigradska Galerija Rigo, još jedna svijetla likovna točka Istre, ovih je mjeseci organizirala nekoliko izložbi: predstavili su djela iz svojega fundusa u kojima su radovi Victora Vasarelyja, Dalibora Martinisa, Vlaste Delimar, Kristiana Kožula i Ivana Picelja. Predstavili su i fotografski dnevnik Pere Dapca, dokumentarne videoradove Andreje Kulunčić te treći dio projekta Media-Scape 2008, u kojem među ostalima i inozemcima sudjeluju i Đanino Božić, Mirjana Vodopija i Ivana Franke. Muzej Lapidarium u Novigradu ugostio je ambijentalnu instalaciju i interaktivnu izložbu Carlosa Cruza-Dieza te knjige/objekte i grafičke skulpture Maje S. Franković.

Gradski muzej Karlovac u sklopu obilježavanja 150. godišnjice tragične smrti Vjekoslava Karasa organizirao je izložbu njegovih slika iz zbirke galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac, koja bi trebala biti smjernica za stalnu izložbu Karasovih slika u sklopu stalnoga postava karlovačkog slikarstva. Varaždin nam je ovo ljeto ostao u lijepu sjećanju i zbog velike retrospektivne izložbe Prisutna odsutnost Aleksandra Srneca na četiri lokacije, u Palačama Sermage i Hercer, Galeriji Stančić i tvorničkoj hali Varteksa. Osječki Muzej Slavonije predstavio nam je Dragutina Gorjanovića Krambergera, a izložbom Osječki kipari: Leović, Živić, Nemon, Švagel-Lešić u osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti predstavljeni su najvažniji kipari u Osijeku u razdoblju između dva svjetska rata. Ni Zagreb nije spavao. Muzej za umjetnost i obrt: tijekom ljeta imao je na programu Wireframe Roberta Šimraka, a u Gliptoteci je u organizaciji Kabineta grafike HAZU održan 4. hrvatski trijenale crteža, nacionalna izložba crteža s međunarodnim obilježjem. Klovićevi dvori ugostili su Drugi hrvatski biennale ilustracije, ali i retrospektivnu izložbu Slave Raškaj – najsjajnije akvarelistice hrvatskoga slikarstva, kojom je obilježena 130. obljetnica njezina rođenja. Arheološki nam je muzej predstavio tekuća arheološka istraživanja u Hrvatskoj i pulsku ranokršćansku baziliku Sv. Marije Formoze, a u Povijesnom muzeju Hrvatske traje odlična izložba o El Shattu.

Sve u svemu, pokazalo se da i uz ostale i nespomenute izložbe po većim i manjim mjestima diljem Hrvatske ljeto nije posve uspavalo likovni život.

Marko Kružić