Standardi državnoga znakovlja

Standardi državnoga znakovlja

Knjiga Grb i zastava Republike Hrvatske predstavljena je 30. svibnja 2008. na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora. Njezin je autor Željko Heimer, dugogodišnji urednik vlastite web-stranice veksilološkog sadržaja, utemeljitelj Hrvatskoga grboslovnog i zastavoslovnog društva i njegov aktualni predsjednik te urednik dvojezičnoga hrvatsko-engleskog stručnog lista »Grb i zastava«. Predgovor je napisao Žarko Domljan, povjesničar umjetnosti i istaknuti javni i kulturni djelatnik, prvi predsjednik Sabora 1990–92, koji je i sam aktivno sudjelovao u definiranju zakonskih akata o hrvatskim državnim simbolima.

Karakter prvoga predstavljanja knjige u javnosti govori u prilog njezinoj kvaliteti i multidisciplinarnosti te višestrukom društvenom i kulturnom značenju. Zbog toga je spomenutim predstavljanjem i proslava Dana Hrvatskoga sabora ove godine dobila poseban ton. Bio je to neuobičajen događaj pred tim visokim tijelom koji je prikladno evocirao sjećanja na ustroj i prve početke njegova rada. Ali je istovremeno stavio na dnevni red ponovno razmatranje nedovršenih pa čak i neprikladno riješenih heraldičkih detalja, koji su ostali problem u svakodnevnoj praksi izrade i uporabe našeg nacionalnog znakovlja tijekom proteklih sedamnaest godina.

Prema riječima autora, to je upravo i bio osnovni motiv za nastanak njegova teksta. Naime, ideja da svoje dileme u vezi s aktualnim problemima hrvatske zastave i grba izrazi u obliku knjige rodila se u času kada ih je za potrebe svojih istraživanja trebao nacrtati »što je moguće točnije i što vjernije zakonski propisanu originalu«. Budući da je Ustav u svim varijantama od 1990. o njima govorio samo općenito, u Hrvatskoj se otada izmijenilo ili usporedno rabilo nekoliko inačica službenoga grba s manje ili više razlika u pojedinim detaljima. U svijetu se, naprotiv, u posljednje vrijeme uvriježila uporaba standardiziranih grafičkih prikaza grbova u svim službenim prigodama, kao i uporaba ujednačenih tonova heraldičkih boja, potaknuta najnovijim tehničkim mogućnostima precizna čitanja njihovih nijansi unutar međunarodnih skala. Zbog toga je autor postavio sebi zadaću da ovom knjigom odredi pojedinosti konstrukcije svih elemenata u grbu i zastavi te da prema međunarodnim skalama boja preporuči njihove nijanse koje će u heraldičkoj uporabi dati najbolje rezultate. Ili, prema njegovim riječima izrečenim na promociji u Hrvatskom saboru, upravo namjera da se proizvede grafički standard bila je temeljni motiv za knjigu. Jasno, on se trebao temeljiti ne samo na svim dostupnim izvorima i podacima nego biti usklađen i sa standardima i normama heraldičke i veksilološke svjetske zajednice.

U skladu s time, knjiga na 195 stranica većega formata bogato opremljena mnogobrojnim ilustracijama u boji, u šesnaest tematskih cjelina, promišlja različite aspekte nastanka, izgleda, konstrukcije i uporabe suvremenoga grba i zastave Republike Hrvatske. U tu je svrhu ponajprije, nakon predgovora Domljana i autorova, predstavljen sažeti uvod u pomoćne povijesne znanosti – heraldiku (grboslovlje) i veksilologiju (zastavoslovlje), a potom je prikazana Kratka povijest hrvatskog grba i zastave. Nakon toga slijede doslovno citirane Zakonske odredbe o grbu i zastavi RH. Njih je autor u nastavku upotpunio primjerima iz suvremene heraldičke prakse u svijetu i relevantnim domaćim izvorima kako bi na osnovi toga, prvi put u nas, predložio preciznu konstrukciju najprije grba, a potom i nacionalne zastave. Pritom posebice analizira njihove boje, obraćajući posebnu pozornost na postupak bojenja. Slijede napuci za pravilno korištenje zastavom, koji se ponajprije bave samom nacionalnom zastavom, a onda i njezinim isticanjem u kombinaciji s drugim zastavama ili pak u situacijama koje se smatraju neprimjerenima za njezinu uporabu te, naposljetku, korištenjem stranim zastavama i zastavama nacionalnih manjina u RH. Posebna je cjelina posvećena uporabi hrvatske zastave na brodovima – u povodu svečanosti i žalosti, u službi pomorske i unutarnje plovidbe te na ratnim brodovima. U jednom od posljednjih poglavlja predstavljena je zastava i lenta predsjednika Republike Hrvatske, a cjelokupnu temu zaključio je prikaz temeljnih načela izgleda i uporabe grbova i zastava županija, gradova i općina. U dodatku su izvaci iz relevantnih povijesnih i današnjih zakonskih tekstova i popis zakonskih akata koji uređuju pitanja grbova i zastava u Hrvatskoj. Posebno je vrijedan prilog u obliku CD-a na kojem se nalaze vektorski crteži grba i zastave u različitim formatima zapisa i za različite načine tiska, s kratkim uputama za uporabu.

Dubravka Peić Čaldarović