Renesansni grad

Renesansni grad

Novi broj časopisa »Dubrovnik«, posvećen petstotoj godišnjici rođenja renesansnoga komediografa Marina Držića, na prvih šezdesetak stranica donosi dvanaest tekstualnih priloga – četiri studije i osam pjesničkih prinosa o velikom hrvatskom književniku i njegovu djelu, a urednik te tematske cjeline jest eminentni pjesnik, romanopisac, feljtonist, antologičar i prevoditelj Luko Paljetak.

»Dubrovnik« se otvara studijom Uglazbljeni Držić Ileane Grazio, koja piše o uglazbljenim piščevim djelima, poput Dunda Maroja (Đelo Jusić, Ivo Lhotka Kalinski, Alfred Švarc, Krunosav Cipci, Mihovil Logar), Novele od Stanca (Božidar Širola, Jakov Gotovac, Antun Dobronić) ili Pjerina (čije je fragmente za vlastitu operu uporabio Frano Đurović), a na koju se nadovezuje tekst Marin Držić, glazba i ja Luka Paljetka, u kojem autor progovara o pisanju libreta za mjuzikl Dan od amora skladatelja Đela Jusića, a koji je nastao prema Držićevoj čarobnoj vilinskoj igri Grižula (Plakir), koja (znano je, ali svakako uvijek zanimljivo spomenuti) po sadržaju anticipira Shakespeareov San ljetne noći, napisan četrdeset godina nakon Plakira i 28 nakon Držićeve smrti. O Držićevim komedijama u prijevodu Milana Dolgana progovara pak Anamarija Paljetak, dok Petra Jelača piše o Držićevim ženskim likovima u kontekstu piščeva vremena. Pritom uvid o stanovnicama komediografova djela, kaže Jelača, traži da se zagledamo »…prvenstveno u renesansni Dubrovnik, suvremenu Italiju, duh vremena, književnost epohe i sve kulturološko i intertekstualno nasljeđe koje je oblikovalo pisca«.

»Dubrovnik« nadalje donosi i već tradicionalna poglavlja Poezija, Proza, Ogledi, Baština i Osvrti, puna raznovrsna i zanimljiva štiva, među kojim se izdvajaju studije Jadranke Novak naslovljene Intertekstualnost i matrilinearnost u romanu Colomba Dacie Maraini i (Post)feministički kontekst teatarskoga i proznog opusa Dacie Maraini, talijanske književnice javnosti dugo vremena bliske samo kao suputnice Alberta Moravije, a zapravo plodne prozne spisateljice i pjesnikinje te osnivačice prvoga ženskog teatra u Italiji. Vinicije B. Lupis piše o oltarnoj pali Dominikanskoga samostana vlasteoskog roda Pucić i Pietŕ Collona, Ivan Pederin o znanstveniku, pravnom i povijesnome piscu Baldu Bogišiću kao vezi između austroslavizma i Rusije, dok Franko Oreb promišlja o literarnom stvaralaštvu pjesnika i pripovjedača, istraživača korčulansko-pelješke i dubrovačko-hercegovačke prošlosti i spomeničke baštine – svestranoga Vida Vuletića-Vukasovića i to na stranicama dubrovačkih časopisa »Slovinca« i »Srđa«. O Dubrovčaninu Aleksandru Floriju, markizu od Serramezzana – publicistu, sociologu, autoru nekoliko znanstvenih rasprava iz područja ekonomije i sociologije te dobročinitelju, do danas gotovo nepoznatu široj javnosti, progovara pak Darko B. Milošević.

Sve u svemu, i najnoviji broj časopisa »Dubrovnik« korisno je i blagodatno štivo u kojem će mnogi uživati.

Katarina Marić