Josefu Winkleru Büchnerova nagrada

Josefu Winkleru Büchnerova nagrada

Njemačka Jedno od najvažnijih književnih priznanja njemačkog govornoga područja, nagrada Georga Büchnera, ove je godine dodijeljeno austrijskom piscu Josefu Winkleru.

Rođen 1953. u obitelji koruških poljodjelaca, Winkler danas živi u Klagenfurtu. U prvim romanima Menschenkind (1979), Der Ackermann aus Kärnten (1980) i Muttersprache (1982) Winkler se bavio vlastitim iskustvima iz djetinjstva, ponajprije obrađujući mržnju prema maloj sredini iz koje potječe i njezinim stanovnicima, prema ocu, Katoličkoj crkvi i školi, majčinoj šutnji i vlastitim strahovima. Za dvogodišnjeg boravka u Rimu napisao je Der Friedhof der bitteren Orangen, a svojim odnosom prema književnosti Jeana Geneta, koji je u mladosti na njega snažno utjecao, bavio se u esejističkoj prozi Zöglingsheft des Jean Genet iz 1992. Za rujan ove godine planiran je izlazak knjige Ich reiß mir eine Wimper aus und stech dich damit tot. Büchnerova nagrada, vrijedna 40.000 eura, predaje se od 1951, a među dosadašnjim su laureatima bili Erich Kästner, Max Frisch, Günter Grass, Heinrich Böll, Friederike Mayröcker i drugi.

Impac debitantu

Irska Kanadski pisac Rawi Hage u Dublinu je dobio međunarodnu književnu nagradu IMPAC, koja se dodjeljuje najboljem romanu na engleskom ili prevedenom na engleski, objavljenu u prošloj godini.

Nagrada vrijedna 100.000 eura, što je čini najviše dotiranom nagradom za pojedinačno književno djelo, Hageu je dodijeljena za prvi roman De Niro’s Game, kojim je potukao konkurente poput Philipa Rotha i Margaret Atwood. Roman prati priču dvojice mladića u Bejrutu, koji moraju odlučiti da li ostati u gradu u jeku građanskoga rata ili otići u egzil. Sam autor rođen je 1964. u Bejrutu, a za vrijeme rata kao dječak je s roditeljima emigrirao u Kanadu. Za nagradu, koja se predaje trinaesti put, bilo je predloženo 137 djela iz 45 zemalja. Među dosadašnjim dobitnicima bili su Michel Houellebecq, Orhan Pamuk i lani norveški pisac Pet Petterson.

Pronađena nepoznata priča Wilhelma Buscha

NJEMAČKA – Prvi put od smrti Wilhelma Buscha prije sto godina otkrivena je izvorna ilustrirana priča slavnoga pisca i crtača, autora crtića o Maxu i Moritzu.

Deset crteža pod naslovom Der Kuchenteig pronađena je u arhivu bivšeg izdavača iz Sulzbach-Rosenberga. Muzej Wilhelma Buscha iz Hannovera potvrdio je da je riječ o jedinstvenu primjerku, a otkriće je nazvano senzacijom, jer dosad su pronalažene pojedinačne ilustracije, ali još nikada cjelovito ilustrirana priča. Prema dosadašnjim saznanjima Bush je priču napisao i ilustrirao 1863. za izdavačku kuću Seidel.

Turska šalje 350 autora u Frankfurt

NJEMAČKA – Oko stotinu izdavača i 350 autora i prevoditelja iz Turske sudjelovat će u listopadu na Frankfurtskom sajmu knjige u programu zemlje gosta.

Pratit će ih umjetnici iz područja kazališta i glazbe, te brojni novinari, javio je Savez njemačkih knjižara. Turska je ovogodišnji gost najvećega svjetskog sajma knjige, koji se održava šezdeseti put, a gostuje s programom pod motom Jedna zemlja u svim svojim bojama. Program će podsjetiti i na dvojicu turskih autora koji su dobili frankfurtsku Mirovnu nagradu njemačkih knjižara – Yasara Kemala 1997. i Orhana Pamuka 2005. Pamuk je donekle i simbol položaja književnika u Turskoj – 2005. suđeno mu je zbog vrijeđanja turske nacije, nakon što je pisao o genocidu nad Armencima 1915.

Heineova nagrada Amosu Ozu

NJEMAČKA – Izraelski pisac Amos Oz dobitnik je nagrade Heinricha Heinea 2008. Amos Oz rođen je 1939. u Jeruzalemu kao Amos Klausener, radio je kao sveučilišni profesor u Izraelu i Sjedinjenim Državama, a objavljuje od studentskih dana. Njegovi romani i kratke priče ponekad se realistično, ponekad burleskno ili satirički bave društvenim, političkim i psihološkim odnosima u Izraelu. Oz je u Njemačkoj već nagrađen Mirovnom nagradom njemačkoga knjižarstva. Heineova nagrada, koju predaje grad Düsseldorf na svečanosti na pjesnikov rođendan 13. prosinca, dobitniku donosi 50.000 eura, a predaje se od 1972. »osobama koje su duhovnim stvaralaštvom doveli do društvenog i političkog napretka, u smislu osnovnih ljudskih prava, za koja se zalagao i Heine«. Prije dvije godine oko predaje su se vodile oštre političke rasprave nakon odluke žirija da nagradi Petera Handkea, koji se poslije u jeku polemika oko njegove potpore Slobodanu Miloševiću odrekao nagrade.

Iva Krtalić Muisen