Umro Peter Rühmkorf

KNJIŽEVNI GLOBUS
Umro Peter Rühmkorf


NJEMAČKA Jedan od najpoznatijih suvremenih njemačkih pjesnika, Peter Rühmkorf, umro je u 78. godini.
Dobitnik Büchnerove nagrade, posljednju je zbirku Paradiesvogelschiß objavio u travnju. Rođen 1929. u Dortmundu, Rühmkorf je pedesetih godina bio jedan od osnivača časopisa »Studentenkurier«, poslije preimenovana u »konkret«. Do 1964. radio je u izdavačkoj kući Rowohlt, a poslije se posve posvetio pisanju. Šezdesetih se angažirao u antinuklearnom pokretu, no iako uvjereni ljevičar, s izvanparlamentarnom opozicijom raščistio je potkraj šezdesetih uz tvrdnju da je i sama postala autoritarna. Njegovo djelo, u koje osim poezije pripadaju i kazališni komadi, radiodrame i brojni eseji, nadahnuto je svakodnevnim jezikom ulice, a Rühmkorf je bio poznat po parodijama i persiflažama. Među njegova najpoznatija djela pripadaju Die Jahre die Ihr kennt, Bleib erschütterbar und widersteh, Haltbar bis Ende 1999 i dnevnici TABU I, u kojima se između ostaloga razračunao s kritičarem Marcelom Reich-Ranickim. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, među njima Georga Büchnera 1993.
Nagrada Orange Rose Tremain
VELIKA BRITANIJA Britanska spisateljica Rose Tremain nakon više godina nominacija dobila je nagradu Orange.
Autorica više uspješnica nagradu vrijednu 30.000 funti dobila je za svoj deseti roman The Road Home. Roman govori o iskustvima istočnog Europljanina, koji bez posla, novca i znanja jezika počinje novi život u Velikoj Britaniji. Predsjednica žirija Kirsty Lang navela je kako je i prepoznatljiv trend ovogodišnjih rukopisa poslanih žiriju Orangea bio imigracija i identitet te gubitak i žalovanje. »Te su teme povezane, a u doba globalizacije i migracija to su pitanja kojima se moramo baviti«, rekla je. Nagrada Orange predaje se od 1996. najboljem romanu na engleskom neke autorice, a među dosadašnjim su dobitnicama 2006. Zadie Smith s On Beauty i lani Chimamanda Ngozi Adichie s Half of a Yellow Sun.
Nagrada njemačkih knjižara slikaru


NJEMAČKA Mirovna nagrada njemačkih knjižara ove godine ne ide književniku, nego slikaru i kiparu Anselmu Kieferu.
Umjetnik koji živi u Parizu nagradu vrijednu 25.000 eura dobit će 19. listopada na Frankfurtskom sajmu knjige. U obrazloženju vijeća koje predaje nagradu stoji kako je Kiefer, učenik Josepha Beuysa, za svoje univerzalne teme razvio vizualni jezik koji od promatrača čini čitatelja. »Koliko se jako Kiefer u svom djelu bavi književnošću i poezijom ne osjećamo samo u instalacijama koje su vezane uz velike tekstove, nego on i samu knjigu čini presudnim nositeljem značenja«, stoji u obrazloženju. Mirovna nagrada njemačkih knjižara predaje se od 1950. i jedna je od najvažnijih njemačkih književnih nagrada, koja se tradicionalno predaje na Frankfurtskom sajmu. Prošle godine dobio ju je izraelski povjesničar Saul Friedländer, a među ranijim su dobitnicima Hermann Hesse, Ernst Bloch, Max Frisch, Vaclav Havel, Mario Vargas Llosa, Susan Sontag, Jürgen Habermas i Orhan Pamuk.
Umro Džingis Ajtmatov
KIRGISTAN Kirgiski pisac i jedan od najpoznatijih autora sovjetske ere, Džingis Ajtmatov, umro je u dobi od 79 godina u Nürnbergu, gdje je bio na liječenju.
Ajtmatov je 1963. dobio Lenjinovu nagradu, poslije je podupro reformsku politiku Mihaila Gorbačova, a od devedesetih je bio veleposlanik svoje zemlje na Zapadu. Međunarodnu slavu Ajtmatov je postigao 1958. pričom Džamila, po kojoj je poslije snimljen i film, a koju je Luis Aragon nazvao »najljepšom ljubavnom pričom na svijetu«. Iako je njegov otac, uvjereni komunist, tridesetih godina bio žrtva staljinističkih čistki, a Ajtmatov je kao desetogodišnji dječak poslan na prisilni rad, poslije se pomirio sa sovjetskim sustavom. Godine 1956. primljen je u moskovski Književni institut Maksima Gorkog, a osim Lenjinove dobio je i Državnu nagradu SSSR-a. Nakon raspada Sovjetskog Saveza bio je veleposlanik pri EU i NATO-u, a pet godina i zastupnik u kirgiskom parlamentu.
Taslima Nasreen u Švedskoj
ŠVEDSKA Bangladeška spisateljica Taslima Nasreen, kojoj indijski islamisti već dulje prijete smrću, pronašla je novo utočište u Švedskoj.
Taslimi Nasreen na dvije je godine ponuđena zaštićena zona, javio je švedski centar PEN-a. Ona je 1994. morala napustiti rodni Bangladeš, a prošle godine i indijsku Kalkutu, nakon što je primila više prijetnji radikalnih muslimana. Indijska vlada pružila joj je zaštitu i smjestila je u New Delhiju, nakon čega je otputovala u Švedsku. Spisateljica je devedesetih godina pobudila neprijateljstvo konzervativnih muslimana knjigom Lajja o životu hinduističke obitelji u Bangladešu, koju progone muslimani. U svibnju je u Francuskoj dobila nagradu Simone de Beauvoir za slobodu žena.

Iva Krtalić Muiesan