Sažimanje smisla

Sažimanje smisla

U žarištu pozornosti ove knjige, bogate navodima i literaturom, nalaze se znakovi novog virtualnog svijeta. Autor niže kratka pitanja, natuknice bez apodiktičkih sudova, prepun sumnja i strepnji pred skorom budućnosti

Matko Meštrović itekako je u hrvatskom kulturnom prostoru. Uostalom nalazio se na istaknutim točkama s kojih se moglo intervenirati u taj prostor i to kao sveučilišni nastavnik, savjetnik generalnog direktora RTV Zagreb, direktor Zavoda za kulturu Hrvatske (1987 – 1992), trenutno je savjetnik u Ekonomskom institutu. Ipak, nikako ga ne treba svoditi unutar nacionalnih okvira jer od početka javnoga djelovanja svim svojim bićem nastoji oko prijenosa najnovijih svjetskih ideja, posebno umjetničkih strujanja. Tako ga najviše pamtimo kao jednoga od glavnih organizatora i ideologa međunarodnog pokreta Nove tendencije, kad su se svojedobno u Zagrebu promovirale tada najavangardnije ideje o vezama umjetnosti i znanosti, posebno informatike.

Knjiga Raspršenje smisla – doktrinarni svijet na izmaku? na kraju je poduljega niza njegovih djela međusobno komplementarnih. Među njima osobito je zanimljiva, tako aktualna, knjiga Globalizacije i njene refleksije u Hrvatskoj. Knjiga Raspršenje smisla zapravo je zbroj od dvanaest rasprava objavljenih na engleskom, napisanih za međunarodne simpozije i kongrese. U duhu autorovih interesa i angažmana neki su od tih radova dostupni na web-stranicama. Matko Meštrović nije tek likovni kritičar, uostalom umjetnost se ne može razumjeti bez širih okvira, ne samo bez semiotike, teorije znakova nego ni bez ekonomije i politike. Figurativna aktivnost epohe je samo vizualni izraz cjelokupne magme socijalnog života. Odatle je i dizajn jedna od bitnih preokupacija našeg autora.

Citati i referencije

Zanimljiv je u epistemološkom smislu sam autorov način razmišljanja i izlaganja. Meštrović niže kratka pitanja, natuknice bez apodiktičkih sudova, prepun sumnja i strepnji pred nadolazećim svijetom. Naslov Raspršenje smisla zaista odgovara. Njegova je knjiga prepuna citata i literature i referencija iz najnovije literature koja se tiče teorije društva ekologije, semiotike, ekonomije, dizajna…; u žarištu pozornosti osobito su informatika, kibernetika, znakovi i značenja našega novog virtualnog svijeta. Zanima ga osobito fenomen danas dominantna oblika proizvodnje, a to nije samo roba u klasičnom smislu, predmeti, pa ni samo usluge, nego znanja, podaci, ukratko nematerijalni rad. On je posvetio i posebne radove fenomenu kulturnoga kapitala – kapitala znanja, intelektualne proizvodnje, i to s obzirom na efekte i udjele i u gospodarstvu, u društvu kao cjelini. Kako se bavi proučavanjem okoliša u najširem smislu, nije zanemario ni ekološku problematiku. U tom kontekstu naveliko navodi autore koji povezuju biološku problematiku s onom društvenom. Tako pokušava povezivati različite ontičke razine: prirodu i kulturu. Ukazuje i na informatičku interpretaciju života, koji se također može promatrati s aspekta semiotičke mreže znakova i signala u biološko-ekološkim sustavima. Uostalom, zar nije DNA genetički tekst koji treba čitati i interpretirati.

Paradoksi i nedoumice

Meštrović sa zabrinutošću nabraja paradokse i nedoumice našega vremena. Primjerice, koje su posljedice beskonačna ekonomskog rasta ako su ekološki sustavi zatvoreni i konačni. Je li čovječanstvo uopće sposobno opstati bez motiva dobiti? Pitamo se, čitajući ovu knjigu, nije li ideja održivoga rasta tek floskula koja ima efekt sedativa kratka djelovanja? Teme koje su tek naznačene i skicirane mogu se na prvi pogled doimati sasvim heterogenim, primjerice, industrija zabave, masovne kulture s jedne strane i vojno-industrijskog kompleksa. Nema dvojbe da je proizvodnja zabave sustav bacanja zlatne prašine u oči radi zamagljivanja bitnih problema, i to u ulozi zaglupljivanja i manipulacije.

Meštrović se stalno vraća temi globalizacije i njezinih izazova. Zgranut je neoliberalizmom, njegovim kultom tržišta i kratkoročnih dobiti, uništavanjem prirodnih i kulturnih dobara, brisanjem raznolikosti svih vrsta, sa sve učinkovitijim sredstvima iskorištavanja radno ovisnih, ponajviše najsiromašnijih. Podrazumijeva se da je ideja slobodnoga tržišta i konkurencije po mjeri najrazvijenijih i najmoćnijih. Ponegdje se naslućuje i po koji tračak nade, tako i u fenomenu volonterstva kao pokušaja življenja u kojem dobit nije isključiva vrijednost.

Mnoga su pitanja tek nabačena, no u svakom slučaju poticaj su za razmišljanje. Knjiga je ponajprije poticaj da se tragom bilježaka i brojnih opširnih citata uputimo u potragu za najnovijim radovima koji proučavaju problematiku sadašnjeg i budućega raspršenog svijeta.

Ivo Babić