Zanimljive stranice

Zanimljive stranice

Vjera Katalinić, Violinski koncerti Ivana Jarnovića.

Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću,

Hrvatsko muzikološko društvo, Muzikološke studije, Zagreb, 2006.

Najvažniji i istodobno vrlo plodan izdavač muzikološke literature u Hrvatskoj objavio je vrijedan naslov. Riječ je o Hrvatskom muzikološkom društvu i knjizi Vjere Katalinić o violinskim koncertima Ivana Jarnovića, o glazbenom aspektu i društvenom kontekstu njihova uspjeha u 18. stoljeću. Istraživani skladatelj svjetski je poznat i podrijetlom i glazbenim opusom i kvalitetom djelovanja, napose izvodilačkog, a vidjet će se, on je i posebno izazovna osobnost. Istraživan je već više od dva stoljeća te je stoga zastupljen u starim i najnovijim enciklopedijskim i leksikonskim jedinicama najvažnijih izdanja te vrste, a i predmet je istraživanja brojnih svjetskih autora te se i sama autorica Vjera Katalinić tridesetak godina bavi njegovim djelom.

Studija o Jarnoviću (1747–1804; Jarnovick, Jarnovich, Garnovik, Giernovich, Zarnovity, Žarnovik...), skladatelju i violinskom virtuozu, obuhvaća analizu skladateljskih postupaka, kako naslov kaže, ponajprije njegovih violinskih koncerata. Formalno je podijeljena na šest poglavlja, opći zaključak i poglavlja znanstvenog aparata. Sadržajno pak prevladavaju dvije cjeline: ona što povezuje odabrana važna pitanja oko Jarnovića i skladanja djela koja su u žarištu njegovih izbora (s obzirom na karijeru violinskog virtuoza) i ona što donose posebnosti iz konteksta društvenoga djelovanja.

Život i opus

Početno poglavlje: Jarnovićev život i opus – činjenice, zablude, dvojbe i nepoznanice, izazovno je. U njemu se kriju brojna stara pitanja koja su desetljećima izazivala brojne prijepore: je li Jarnović naš? Ili, je li to uopće primarna vrijednost odabira?, osim onih koja generiraju iz zagonetnosti i skrivenosti mnogih izvora, a odnose se na valjanost biografskih činjenica i podataka o životu, djelu i djelovanju. Stoga su ona lucidno rješavana (a naznačena su već u naslovima) te ukazuju i na neriješena pitanja koja autorica ostavlja daljim istraživanjima. Kako nje same, tako i drugih istraživača. Sretna je okolnost veliko zanimanje za Jarnovića te u skladu s tim prilično bogata literatura.

Slijede poglavlja: Solistički / violinski koncert u drugoj polovici 18. stoljeća; Sonatni princip i njegove značajke u prvim stavcima Jarnovićevih violinskih koncerata; Srednji stavci u Jarnovićevim koncertima; Finalni stavci u Jarnovićevim koncertima. U njima se Jarnovićev rad osvjetljuje u kontekstu stilskih odlika razdoblja. Sam je Jarnović, stanovnik Pariza, Londona i Petrograda te drugih europskih gradova, blizak aristokratskim i građanskim krugovima, središnji lik burna životopisa, i u susjedstvu s vodećim skladateljima crpao snagu iz svojih umijećâ u neprekidnoj borbi za poziciju.

Društveni kontekst popularnosti Jarnovićevih koncerata druga je veća cjelina, opsegom znatno manja. Premda ti dijelovi nisu angažirana sociološka studija, u kontekstu muzikoloških pristupa procjenjivanja društvenih konteksta glazbenog stvaralaštva – ostvarene su zanimljive stranice bogate podacima, tzv. društvenim činjenicama. Privatni koncerti; Javni koncerti; Jarnović kao putujući virtuoz; Jarnović kao virtuoz i skladatelj; Privatni život putujućeg virtuoza – okviri su djelovanja skladatelja i njegovih suvremenika.

Vrijedna studija

Autorica zaključuje: »Rano je uspostavio i utvrdio vlastiti skladateljski i interpretacijski model te se ravnopravno, a ponekad i superiorno nosio sa suvremenicima. …U jednom od prijelomnih razdoblja opće i glazbene povijesti Jarnovićev profesionalni život virtuoza i skladatelja violinskih koncerata i komornih djela u velikoj se mjeri može promatrati kao tipični model toga doba. Analizom njegovih koncerata, skladbi koje su mu omogućile da postane slavan, prepoznat je prijelomni trenutak u razvoju violinskog koncerta« (str. 188).

U muzikološkoj produkciji koja unatoč početnim rečenicama ovoga prikaza nije iznimna ovim se prinosom predstavlja doista vrijedna studija. Protekla su desetljeća donijela sazrijevanje, novu snagu i svijest o pripadanju (naprosto) muzikologiji, njezinim metodama, spoznajama i vrijednostima, pri čemu nacionalni pristup samo oplođuje, a ne određuje spoznaju. Znači, knjiga je u rangu svjetske muzikologije, pritom važna za domaće rezultate struke. Standardno je opremljena, temeljito argumentirana, lijepa knjiga, koja se izdigla iznad brojnih sukladnih primjera i pokazala vrijednosti razuma i sazrijevanja. Uostalom, autorici je donijela dvije nagrade: Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskoga muzikološkog društva.

Davor Merkaš