Stvaranje inovativne Europe i hrvatska tehnološka politika

Stvaranje inovativne Europe i hrvatska tehnološka politika

U Hrvatskoj su prijeko potrebne drastične promjene politike tehnološkog razvoja s promjenama postojećega kulturnog obrasca, koji obilježava potpuna neuključenost kulturne javnosti u nacionalni tehnološki razvoj u novi obrazac, koji obilježava puna uključenost kulturne javnosti u poticanje i promicanje hrvatske tehnologije

Tijekom svoga povijesnog razvoja svjetsko se gospodarstvo sve manje zasniva na prirodnim procesima, a sve više – danas gotovo isključivo – na tehnologiji. No, svjetska tehnologija ne postoji, postoje samo nacionalne tehnologije i živa međudržavna tehnološka suradnja u određenim civilizacijskim okvirima kao, primjerice, u okviru Europske Unije. Izravna je posljedica te činjenice da se svako nacionalno gospodarstvo zasniva na nacionalnoj tehnologiji. To upućuje na prijeku potrebu dobra razumijevanja pojave tehnologije, da bi se izbjegle tragične zablude da su tehnički procesi ono što se pod tehnološkim procesima u svijetu podrazumijeva.

Zabluda o kojoj je riječ vlada tehnološkom Hrvatskom, odnosno, njome vladaju ljudi koji su uvjereni da o tehnologiji možemo razgovarati samo ako govorimo o procesima u kojima se mijenjaju kemijska svojstva tvari, ili o procesima opsluživanja strojeva. Zato imamo samo jedan tehnološki fakultet u Hrvatskoj: Kemijsko-tehnološki u Zagrebu – više kao naslijeđenu ideološku zabludu no što njegovi suradnici tu zabludu o tehnologiji sami nameću Hrvatskoj.

Ljudi koji vladaju tehnološkom Hrvatskom nedavno su, prigodom osnivanja državnoga Instituta za tehnologiju, proglasili jednu pilulu za najveće hrvatsko tehnološko dostignuće kao rezultat njihove tehnološke politike. To se dogodilo u doba kada su iz hrvatskih brodogradilišta izlazila neusporedivo najveća hrvatska tehnološka dostignuća: moderni teretni brodovi – neki od njih najkvalitetniji, a ostali među najkvalitetnijima u svijetu.

Zbrkani pojmovi o tehnologiji i globalizaciji, posebno o nacionalnoj tehnologiji i financijsko-tehničkoj globalizaciji, ne samo da u Hrvatskoj bitno otežavaju nacionalni gospodarski razvoj nego remete razumijevanje važnih dokumenata Europske Unije o tehnološkom razvoju. Jedan od takvih dokumenata Creating an Innovative Europe (Stvaranje inovativne Europe) ukazuje na tragične posljedice nerazumijevanja pojave tehnologije i njezina utjecaja u bitkama za preživljavanje.

Nacionalnom tehnologijom u bitku za europski način života

Dokument Europske komisije Stvaranje inovativne Europe nastao je prije dvije godine. To je jedinstven i cjelovit strategijski scenarij za tehnološki oporavak Europe. Oporavak se zasniva na europskim vrijednostima, što znači nacionalnim vrijednostima država članica. Njegov je zaključni dio prijedlog Pakta za tehnološki razvoj (Pact for Research and Innovation) kao »divovskog čina volje i predanosti« političkih, tehnološko-gospodarskih i kulturno-socijalnih vođa u svim državama-članicama Europske Unije.

Dokument upozorava da je zaostajanjem u tehnološkom razvoju Europske Unije u odnosu prema SAD i Japanu, a na dulji rok i prema Kini, temeljito ugrožen europski način života, i da je prijeko potrebno političkim, tehnološko-gospodarskim i kulturno-socijalnim mjerama stvoriti uvjete za snažan europski tehnološki razvoj, odnosno, za snažan tehnološki razvoj svih država-članica, na kojemu će Europa zasnovati konkurentno europsko gospodarstvo – »prije no što bude kasno«.

Dokumentom se utvrđuje da postoji duboki jaz između retorike političkih sustava koji propovijedaju društvo utemeljeno na znanju i stvarnosti s prioritetima koji do toga ne mogu dovesti.

Nadalje dokument upozorava na nedovoljno korisnu primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i zatvaranje u nemodernizirane tradicionalne sektore s premalim ulaganjem u tehnološki razvoj, na opasne demografske trendove pada populacije, na postupni gubitak poduzetničkoga duha, na pojavu odljeva mozgova iz novopridošlih članica u druge države Europske Unije i u SAD i odljev mozgova iz znanosti i tehnologije u bolje plaćena zanimanja.

Dokumentom se predlaže stvaranje inovativne Europe, što se može postići: stvaranjem samosvojnoga tržišta za inovacijske proizvode i usluge, pribavljanjem dovoljno resursa za istraživanje, razvoj i inovacije i poboljšavanjem strukturne mobilnosti i adaptabilnosti Europe.

Stvaranje samosvojnoga tržišta za inovacijske proizvode i usluge, što praktički znači za europski tehnološki razvoj, ne prepušta se, međutim, ekonomici (economics), niti gospodarstvu (economy), nego se preporukama jednoznačno traži da to učine dosad zanemarivani potencijali: europska kultura, što znači nacionalne kulture država članica, europska politika, što znači politike država članica, te stručna javnost i zakonodavstvo pojedinih država članica i Europske Unije u cjelini.

Utjecaj nacionalnih kultura država članica na nacionalni i europski tehnološki razvoj

Od nacionalnih kultura država članica (europske kulture) očekuje se najviše: stvaranje i podržavanje novoga kulturnog obrasca kojim nacionalna kultura potiče na tehnološki razvoj svaku državu članicu. Od politike država članica očekuje se da javnim nabavkama podupru istraživanja i inoviranja, odnosno, nacionalni i europski tehnološki razvoj. Od stručne javnosti pojedinih država članica očekuje se brzo i učinkovito suglasje o uspostavljanju standardiziranih zahtjeva za djelotvorna i učinkovita tehnološka rješenja. Od zakonodavstava svih država članica očekuje se stvaranje usklađena zakonskog okružja u korist inovacija, utemeljena na ranom anticipiranju tehnološkog razvoja.

Javne financije imaju posebno važnu ulogu u pokretanju i porastu industrijskih istraživanja i razvoja, ponajprije podupiranjem izvrsnih znanstvenika tehnologa visokom razinom ostalih resursa (tehnološkom infrastrukturom, financijama) da bi se stvorile kritične mase u koncentriranim timovima i da bi znanstvenici koji privremeno napuste zavičaj proširili izvrsnost povratkom u svoj zavičaj. Njihova je uloga bitna u mudroj raspodjeli potpora za istraživanje i razvoj u industriji i fiskalnih poticaja za tehnološki razvoj industrije (prepoznavanjem velikih poduzeća kao voditelja inovacijskih procesa, eliminiranjem socijalnih davanja znanstvenika tehnologa) te u djelotvornoj raspodjeli potpora industrijskim programima tehnološkog razvoja.

Novi koncept mobilnosti ljudskih i ostalih resursa

Poboljšavanje strukturne mobilnosti i adaptabilnosti ljudskih resursa, financijskih resursa te organizacije, znanja i infrastrukture osnova je uspjeha u tehnološkom oporavku Europe. Za ljudske resurse to samo iznimno znači geografsku mobilnost i adaptabilnost radi uspostavljanja velikih timova. Traži se nova mobilnost i adaptabilnost u prijelazu granica koje razdvajaju starije generacije od mlađih, znanost od industrije, obrazovanje od tehnološkoga razvoja te pojedine nacionalne institucije međusobno.

Povećana financijska mobilnost zahtijeva veće angažiranje spekulativnog (venture) kapitala, izbjegavanje dvostrukoga oporezivanja stvaranjem jedinstvenih fondova, povećanu ulogu Europskoga investicijskog fonda, brzi porast burzovnog trgovanja dionicama kompanija, a preporučuje se i zaduživanje kod banaka, koje prepoznaju i prihvaćaju neopipljivu tehnološku aktivu svojih klijenata.

Mobilnost u organizaciji, znanju i infrastrukturi znači otvaranje postojećih struktura za nove poveznice, koje su dobro adaptirane novonastalim industrijama utemeljenima na europskim tehnološkim inovacijama.

Europske tehnološke platforme ključne su organizacijske inovacije u stvaranju i korištenju tržišta, koje je sklono inovacijama: združuju sve strane zainteresirane za tehnološki razvoj od strategijskog interesa za Europsku Uniju, potiču djelotvorno javno-privatno partnerstvo i okupljaju sve strane o kojima ovisi razvoj. To može dovesti do novih koalicija u financiranju putem inicijativa za zajedničke tehnologije ili fokusiranjem na suradničke projekte, do nacionalnih ili regionalnih programa uključujući zajedničke programe više država članica i do uspostavljanja strukturnih fondova, a omogućuje i korištenje porastom interesa Europske investicijske banke za financiranje razvojnih tehnoloških projekata.

Aglomeracije malih poduzeća u više država članica pogodan su organizacijski oblik za razvoj inovacija, koji djelotvorno višerazinsko vođenje ostvaruje kombinacijom lokalnih, regionalnih, nacionalnih i nad-nacionalnih elemenata.

Sve što je prethodno o dokumentu raspravljeno ima u prijedlogu Pakta sažetu formulaciju u obliku obveza potpisnika. Potpisnici bi trebali biti politički, tehnološko-gospodarski i kulturno-socijalni vođe u državama članicama EU.

Što dokument sugerira Hrvatskoj

U Hrvatskoj su prijeko potrebne drastične promjene politike tehnološkog razvoja s promjenama postojećega kulturnog obrasca, koji obilježava potpuna neuključenost kulturne javnosti u nacionalni tehnološki razvoj u novi obrazac, koji obilježava puna uključenost kulturne javnosti u poticanje i promicanje hrvatske tehnologije. To se može ostvariti u dvjema fazama: pripremnoj i izvršnoj.

U pripremnoj fazi potrebno je riješiti bitne tranzicijske probleme, koji nastaju blokiranjem tehnološkoga razvoja agresivnim ideološkim nasljeđem. Deblokadu valja postići uskom suradnjom političkih, tehnološko-gospodarskih i kulturno-socijalnih subjekata, pri čemu je uloga Matice hrvatske nezamjenjiva (Z. Radić, Počeci hrvatske tehnologije – grof Janko Drašković, »Kolo«, br. 3, jesen 2007). U toj je fazi potrebno posebnu pozornost posvetiti razvoju hrvatske tehnološke infrastrukture (obrazovanju, telekomunikacijama, pošti, informacijskim sustavima), koja se po svojim najvažnijim značajkama mora čim prije približiti infrastrukturi razvijenih europskih država. Posebno je potrebno upozoriti na telekomunikacije, koje u Hrvatskoj strani vlasnici lišavaju misije tehnološko-gospodarske infrastrukture, namećući im misiju maksimizacije dobiti.

Tek se završetkom pripremne faze može pristupiti drugoj, izvršnoj fazi, koja može dovesti do priključenja Hrvatske eventualnom Paktu za tehnološki razvoj u Europskoj Uniji ili do drugih oblika tehnološke suradnje s članicama Europske Unije.

Dokument upućuje Hrvatsku da svoje najveće blago jadranske resurse hrvatskom tehnologijom i intenzivnom međunarodnom tehnološkom suradnjom stalno pretvara u nacionalno bogatstvo na način da se ono ne iscrpljuje, nego stalno obnavlja i povećava.

Dokument Europske komisije Stvaranje inovativne Europe ključan je za razumijevanje nove uloge nacionalne kulture i društvenih sustava uopće u stvaranju društvenog utjecaja na nacionalni tehnološki razvoj. Također je ključan za razumijevanje poticajne uloge nacionalnih i europskih vrijednosti u europskom i nacionalnom tehnološkom razvoju, posebno u svladavanju prepreka koje ometaju taj razvoj. Tako, primjerice, skokovito povećavanje mobilnosti ljudskih resursa preko granica koje se dokumentom preporučuje ne znači više mobilnost ljudi preko granica pojedinih država članica, nego preko granica koje odvajaju starije generacije od mlađih, obrazovanje od tehnologije i sl.

Zvonimir Radić