Poticaj za budućnost

Poticaj za budućnost

U Umagu je 9. i 10. svibnja u organizaciji Matice hrvatske održan znanstveni skup Istra u 20. stoljeću. Tridesetak stručnjaka iz Hrvatske, od kojih većina iz Istre, te nekoliko iz Slovenije, okupilo se želeći multidisciplinarno prikazati glavne procese prethodnoga stoljeća u Istri. Tako su se mogli čuti povjesničari, jezikoslovci, književnici, teoretičari književnosti, kako oni stariji i afirmirani, tako i oni mlađe generacije kojima tek predstoji dati prinos u razumijevanju ovog nedostatno istraženog dijela Hrvatske.

Svečanost otvaranja počela je hrvatskom i istarskom himnom u izvedbi zbora Osnovne škole Marije Ilina iz Umaga. U uvodnim riječima, predsjednik Matičina ogranka u Umagu Stelio Prodan izrazio je zadovoljstvo da se skup održava upravo u Umagu te je uz najavu glavne skupštine MH, koja će se u lipnju održati u povijesnoj Istarskoj sabornici u Poreču, zaključio kako Matica ove godine Istri posvećuje osobitu pozornost. Sudionike i goste, među kojima i brojne studente Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u ime Središnjice Matice hrvatske pozdravio je i glavni tajnik Zorislav Lukić. Predstavivši projekt Matičinih znanstvenih skupova o 20. stoljeću, rekao je kako je istarski tek prvi s regionalnim karakterom, a za njim će uslijediti i ostali. Istaknuo je kako se u Istri intenzivno otvaraju i novi ogranci te najavio planove za intenzivniji rad Matice na ovom prostoru. Prisutne je pozdravio i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Umaga, Dimitrij Sušanj, a zatim i akademik Josip Bratulić, koji je osvrnuvši se na najstarije istarske znanstvenike Hermana Dalmatina i Matiju Vlačića Ilirika, kao i na ulogu Matice hrvatske u Istri, izrazio želje da rad na skupu bude uspješan i poticajan za budućnost.

Povijesno–društvene teme

Uvodno predavanje održao je akademik Petar Strčić. Izlagao je o tzv. hrvatskom trolistu, pravniku Matku Laginji te svećenicima Matku Mandiću i Vjekoslavu Spinčiću, koji su bili vođe drugoga naraštaja hrvatskoga narodnog preporoda. Kao sljedbenici Starčevićeva nauka, ali ne i velikohrvatstva, bili su i aktivni sudionici slovenskoga pokreta te poštovali »naše Talijane«. Na korijenima izrazitoga hrvatstva, koje je upravo trolist duboko usadio, hrvatski se puk održao u rasističko-genocidnoj savojsko-fašističkoj kraljevini, bez obzira na znatan egzodus. Upravo na tim je hrvatskim korijenima izrastao i antifašistički NOP u Istri, do 1943. gotovo bez KPH, u kojem je sudjelovalo i cjelokupno svećenstvo slijedivši domoljubni nauk svećenika Mandića i Spinčića. Iz trolistova nasljeđa proizlazi i znamenita odluka ONOO-a 13. rujna 1943. prema kojoj se Istra sjedinjuje s maticom zemljom i ostalom hrvatskom braćom, kojoj je deset dana poslije umetnut i dodatak o sjedinjenju i s Jugoslavijom.

Na skupu su obrađene brojne povijesne teme. Pregled i ocjenu o hrvatskoj historiografiji o Istri u 20. stoljeću dali su Andrea Roknić i Marino Manin (njegov rad pročitao je Ivan Jurković). Nevenka Troha govorila je o izborima u Zoni B Slobodnoga teritorija Trsta.

Od povijesnih tema vezanih uz svećenstvo Stipan Trogrlić govorio je o hrvatskom svećenstvu u Istri, koje je od 1945. do 1954. na diplomatsko-političkom planu odigralo važnu ulogu u konačnom sjedinjenju Istre s Hrvatskom. Pokretač svih akcija bio je svećenik Božo Milanović čiji je život bio tema predavanja Slavena Bertoše. Tu su i predavanja Egona Pelikana o hrvatskom i slovenskom svećenstvu između dva rata i Boruta Klabjana o ulozi i čeških i moravskih svećenika u Istri prije i nakon Prvoga svjetskog rata.

U povijesno-društvenom tematskom bloku o istarskoj emigraciji i njezinu tisku u Zagrebu od 1918. do 1941. izlagao je Nevio Šetić, a Dean Krmac prikazao je statističke podatke o migracijskim i gospodarskim prilikama istarskog stanovništva između 1927. i 1937. na osnovi izvještaja Consiglia provinciale dell’economia di Pola. Deborah Rogoznica govorila je o zdravstvenom sustavu Zone B Slobodnog teritorija Trsta, a Darko Dukovski izlagao je o djelatnosti Matice hrvatske i Čakavskog sabora u vrijeme Hrvatskoga proljeća, dviju kulturnih organizacija koje su u to doba zapravo imale iste ciljeve, ali s različitostima u djelovanju. Dukovski je njihov razvoj i rad prikazao u kontekstu ne samo tadašnjih političkih okolnosti nego i u širem kontekstu specifičnosti same Istre uopće. Ovdje su važni i nezaobilazni i odnosi između Središnjice Matice hrvatske i istarskih ogranaka te Matice i Čakavskoga sabora, koji su u većoj mjeri odredili aktivnosti obiju ustanova.

Vojno-diplomatska tematika na skupu bila je zastupljena predavanjima Davora Mandića, koji je govorio o njemačkoj vojnoj upravi u Istri i NDH, zatim Gorazda Bajca o britanskim i američkim obavještajnim službama u Istri u Drugom svjetskom ratu. Tematski tu pripada i izlaganje Branka Dubravice, koji je dao prikaz završnih vojnih akcija na prostoru Istre 1945. Dubravica je stavio naglasak na u dosadašnjoj historiografiji zanemarivano pitanje od čega se sastojala četvrta jugoslavenska armija koja je izvela te akcije, tj. komu su prethodno pripadale njezine divizije kako s teritorijalnog, tako i s nacionalnog stajališta. Završne akcije na prostoru Istre izvele su isključivo dvije hrvatske antifašističke divizije i tako u posljednjih deset dana rata okrenule sudbinu Istre u smjeru Hrvatske.

Književno i glazbeno stvaralaštvo

Od izlaganja s književnom tematikom zanimljivo je izlaganje Marka Ljubešića, koji je dao presjek pozamašna broja djela nastalih u 20. stoljeću koja se bave očuvanjem narodne književnosti, čijim autorima možemo zahvaliti da je od zaborava spašeno više stotina izvornih narodnih pjesama koje bi inače bile osuđene na propast.

Tema Daniela Načinovića bila je Zvane Črnja i njegova čakavska lirika. Taj pjesnik dotaknuo se raznih životnih tema istarskoga čovjeka. U njegovim se djelima tako odražavaju iskustva izbjeglištva nakon Prvog svjetskog rata, ilegalca, pripadnika NOP-a, kraće vrijeme uznika Golog otoka te brojni drugi momenti važni za Istru. Zavičaj kao mjera svijeta koji vrijedi za Črnju ne znači i uskost pogleda. Naprotiv, iako s korijenom u crvenoj žminjskoj zemlji, Črnja u potrazi za ljudskom odredivosti svoju krošnju postavlja prostrano, daleko preko istarskih granica, rekao je Načinović.

Zvonimir Milanović dao je opći pregled stanja u književnosti, politici i novinarstvu na Poluotoku devedesetih godina prošloga stoljeća. Tu su nezaobilazni časopis »Nova Istra«, Sajam knjiga te Rovinjski susreti hrvatskih književnika iz dijaspore. Opći je dojam da je kultura u Istri potvrdila europsku razinu. Slično je stanje u novinarstvu, koje ipak još djeluje u službi politike. Kultura koja se po svojoj humanističkoj dimenziji izdigla iznad politike pokazuje naznake formacije novoga mentaliteta, neuvjetovana stereotipima, koji ideju nacije i regije integrira u skladnu, europsku cjelinu, zaključio je Milanović.

Daniel Mikulaco ponudio je čitanje Šoljanova Kratkog izleta iz jedne druge, vjerojatno i suvremenije – postmodernističke perspektive, za koju se čini da je nekako izmaknula ili ostala neimenovanom u dosadašnjim interpretacijama, a koja, između ostalog, kao bitan segment ističe i uvažava temu ovog skupa, a to je prostor Istre u 20. stoljeću.

Boris Domagoj Biletić govorio je o pulskim piscima u suvremenoj hrvatskoj književnosti, a o samu Biletiću i njegovu pjesništvu izlagao je Milorad Stojević.

Lada Duraković dala je prikaz glazbenog stvaralaštva, izvodilaštva i školstva u Puli u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata, a Valter Milovan dao je interpretaciju tekstova grupe Gori Ussi Winnetou. Predavanje je bilo obogaćeno i s nekoliko glazbenih brojeva dvadesetak godina aktivne rock-skupine.

Jezikoslovne teme

Jezikoslovne teme bile su zastupljene u izlaganjima Teodore Fonović Cvijanović i Blaženke Martinović o hrvatskom jeziku u Istri u 20. stoljeću. U istom tematskom bloku Irena Mikulaco prikazala je rezultate istraživanja o govoru mladih u Istri na prijelazu u 21. stoljeće. Mlađa populacija upotrebljava žargon u kolokvijalnom govoru vođena željom za opuštenijom komunikacijom, pripadnošću nekoj grupi, odvojenoj od odraslih, što je pokazano na primjerima najčešćih govornih izraza, dijalektizama i posuđenica. Lina Pliško dala je osvrt na tematiku i metodologiju istraživanja čakavskih govora u Istri u 20. stoljeću. Od prvih klasifikacija, opisa i dijalekatskih karata u radovima početkom stoljeća, zatim iscrpnijih istraživanja dijalekata, mjesnih govora, prezimena i toponima u drugoj polovici stoljeća do pojave nekoliko rječnika u devedesetima.

Završno predavanje pod naslovom Prezimena u Istri – tragovi identiteta održao je akademik Josip Bratulić. Postavljajući pitanje vlastitog identiteta, prvo mjesto gdje moramo tražiti jest vlastito ime i prezime. Od sebe, svoje obitelji, zatim roda do zavičaja. Bratulić opisuje zašto i kako nastaju prezimena, gdje ih nalazimo zapisana, kako ih možemo istraživati i pronaći vlastite korijene. Zašto su važni naši korijeni? Dok ne spoznamo tko smo, bit ćemo ugroženi. Jezik je taj, naglasio je Bratulić, koji je ostao kao ono živo i životno stoljećima, što nas veže uz korijene. Uživajući u svojim prezimenima, uživamo u svojem identitetu.

Znanstveni skup Istra u 20. stoljeću ispunio je očekivanja. Nije samo ponudio nove odgovore na stara, već postavljena pitanja, nego i otvorio horizonte za nova, uz koja će prionuti novi naraštaji i sebi ih postaviti kao vlastita. Sudeći po broju studenata u publici, kao i prema bogatim raspravama nakon izlaganja, entuzijazma za to neće uzmanjkati. S nestrpljivošću očekujemo zbornik koji je u pripremi kao i nove skupove s istarskim temama.

Mirko Cvjetko