Suzbiti kulturu podaništva

Suzbiti kulturu podaništva

Nemamo tehnološku politiku pa ne razumijemo europske tehnološke dokumente

Ponovno se ponašamo kao u vrijeme Rapalla, kada smo otpisali velik dio hrvatske obale kao da nije naša, rekao je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u prigodi otvaranja znanstvenoga skupa More – hrvatsko blago, na kojemu je od 23. do 25. travnja izlaganja podastrlo više od 120 uglednih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka.

Istaknuvši kako se prvi put u Zagrebu priređuje ovakav skup o moru, Zidić je ustvrdio kako je on, unatoč tomu što se malo kasni, ipak priređen, za što drugi nisu smogli snage.

Izrazivši uvjerenost da more nećemo prodati kao neka druga dobra, predsjednik Matice hrvatske upozorio je da ne možemo daleko dospjeti ako se budemo bojali iskoristiti svoje pravo, zaključivši kako naše more trebamo valorizirati, jer će Hrvatska s njime potrajati ili je neće biti.

Predsjednik Komisije HBK Justitia et pax biskup Vlado Košić podsjetio je na izjave te komisije o projektu Družba Adria, ZERP-u te o prostoru. Kako je rekao, »hrvatsko Jadransko more je ugroženo«, pa je još 2005. od vlasti traženo da UN-u predloži proglašenje Jadrana »posebno osjetljivim morskim područjem«, a odustajanje od ZERP-a smatra dalekosežnom štetom za Hrvatsku i susjedne zemlje.

Uz ostale sudionike, na skupu su posebno zapaženo istupili geopolitičar Radovan Pavić, pročelnik Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske Zvonimir Radić, akademik Davorin Rudolf, Zvonimir Šeparović, demograf Anđelko Akrap, Neven Šimac, Milan Hodžić i drugi.

Pavić je naglasio kako Jadran ima veliku ulogu u europskim odnosima jer je, za razliku od drugih mora, oslonac srednje Europe, a kao spojnica sjevera i juga veliko je križište. Po njegovim riječima, jedan od današnjih problema Hrvatske protupravno je ponašanje i rasprodaja hrvatske baštine.

»Prije 1300 godina došli smo na Jadran i, unatoč pritiscima većih i jačih, uspjeli se održati«, rekao je, dodavši kako ćemo prestati postojati ako sve rasprodamo.

Ocijenio je kako ne treba biti protiv stranaca, ali čini se da gradimo ceste, luke i ostale objekte samo kako bi stranci došli u svoje hotele.

»Na ubrzano razvlaštenje upućuje i nestanak hrvatskoga jezika, koji se sve češće očituje kao kombinacija hrvatsko-srpsko-engleskog«, rekao je. Napomenuvši kako nije protiv ulaska u Europsku Uniju, Pavić drži kako je EU organizacija za podvrgavanje slabih. »Oni hoće vlasništvo i teritorij«, ustvrdio je.

Kao drugi hrvatski problem naveo je povođenje za lošim tezama, koje se očituju u odobravanju prodaje strancima velikih i vrijednih hrvatskih tvrtaka, dok se istodobno prema napucima iz Bruxellesa promiče da je za Hrvate dobro samo malo i srednje poduzetništvo.

Pavić smatra kako je odnos sa zaleđem, zbog pritiska na obalu, treći problem hrvatskoga Jadrana. »Zato je obrana Hrvata u BiH ponajprije obrana hrvatstva u Hrvatskoj«, izjavio je, dodavši da treba sačuvati poluge razvoja, vodu, identitet, jezik, vlasništvo i teritorij, jer jedino ćemo tako biti povijesni narod.

Zvonimir Radić istaknuo je kako nacionalno blago treba pretvoriti u nacionalno bogatstvo. Istodobno zamjerio je što Hrvatska nema svoju tehnološku politiku, pa zbog toga ne razumije europske tehnološke dokumente. Po njegovim riječima hrvatsko morsko blago najviše je ugroženo, a posebno bi u vrijeme tehničke globalizacije trebalo sačuvati nasljeđe, kulturu i tehnologiju. Radić smatra kako morsko blago ne treba ni pod koju cijenu uključivati u financijsko-tehničku globalizaciju te kako se tehnološka politika može promijeniti tek zamjenom ljudi i programa.

Govoreći o gospodarskom pojasu Republike Hrvatske, akademik Rudolf rekao je kako je priča o tom pojasu završena. »Nažalost, usprkos činjenici da smo se homogenizirali oko ZERP-a, Hrvatski je sabor na poticaj Vlade odobrio da se režim ZERP-a ne primjenjuje na zemlje EU«, rekao je Rudolf, dodavši kako bi se Hrvatska sad trebala usredotočiti na zaštitu svog teritorijalnoga mora, u kojemu se nalazi 60 posto svih zaliha ribe u Jadranu. Smatra da bi trebalo što bolje iskoristiti fondove EU za očuvanje ribljega fonda, razvoj veletržnica ribe i razvoj ribarske flote. Rudolf je pozvao »na suzbijanje kulture podaništva«.

Obrazlažući osobitosti razvoja stanovništva hrvatskih otoka, Anđelko Akrap upozorio je na stalno smanjivanje i nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva na hrvatskim otocima. »Tijekom 16. i 17. stoljeća hrvatski su otoci nedostatak stanovništva nadoknađivali iz dinarskoga područja«, rekao je, ocijenivši kako je u 19. stoljeću stvorena infrastruktura za iseljavanje.

»Danas na hrvatskim otocima živi 126 tisuća stanovnika«, napomenuo je, upozorivši kako bi se zbog nepovoljne strukture lako moglo dogoditi da naši otoci postanu domovi za starije i bogatije europsko stanovništvo. Po demografskoj projekciji, kako je rekao, na hrvatskim će otocima 2051. živjeti upola manje stanovnika, od 55 do 60 tisuća.

Naglašavajući potrebu realnog sagledavanja našega pozicioniranja u Europi Neven Šimac upozorio je na nepotrebno isticanje nekih epiteta, poput onih po kojima bi nas u svijetu prepoznavali kao »dušu Mediterana«.

Opći je zaključak na skupu kako veliko hrvatsko morsko blago upućuje na prijeku potrebu hitne i korjenite promjene hrvatske politike tehnološkoga razvoja, koju je potrebno zasnovati na modelima pretvorbe nacionalnoga blaga u nacionalno bogatstvo i primjerenim modelima međunarodne tehnološke suradnje u europskim okvirima.

U pripremnoj fazi promjene postojećega hrvatskog kulturnog obrasca potrebno je riješiti bitne tranzicijske probleme koji nastaju blokiranjem hrvatskoga tehnološkog razvoja ideološkim nasljeđem. To se može učiniti samo uskom suradnjom političkih, tehnološko-gospodarskih i socijalnih subjekata, pri čemu je uloga Matice hrvatske nezamjenjiva, zaključeno je na skupu.

Ante Brčić