TRAŽENJE NOVE KVALITETE

»Kvartal. Kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj«, gl. ur. Vlasta Zajec, god. V, br. 1/ 2008, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

TRAŽENJE NOVE KVALITETE

Prvi ovogodišnji broj osvanuo je u redizajniranu obliku. Uz osvježeni, ponešto pregledniji izgled, još su jedna od novosti od ovoga broja i kratki sažeci tekstova na engleskom

Ušavši u petu godinu izlaženja časopis »Kvartal«, čiji je pokretač i izdavač Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu, potvrdio se kao kvalitetna publikacija koja se osvrće na domete, različite domaće projekte unutar struke (na što upućuje i njegov podnaslov – »Kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj«), u najširem rasponu. Bilježe se i vrednuju važni izložbeni i izdavački pothvati, znanstveni simpoziji te događaji s područja konzerviranja i restauracije, arhitekture, arheologije i muzeologije. Uz osvrte na prošle, tu su i najave budućih izložbenih događanja u hrvatskim galerijama i muzejima te najave radionica, simpozija, predstavljanja knjiga i časopisa. Ritam izlaženja samo je pridonio većoj probranosti obrađenih sadržaja, a svaki broj okuplja niz aktualnih tema koje će pobuditi najuži interes struke (primjerice sažeci novih magisterija i disertacija), ali i nudi dovoljno sadržajno pristupačne i primamljive teme i ostaloj, široj publici.

Glavna i odgovorna urednica časopisa od prvoga je broja Vlasta Zajec, a kao suradnici su uz znanstvenike sa Instituta okupljeni i sveučilišni profesori, djelatnici konzervatorskih zavoda i drugih institucija, likovni kritičari, povjesničari umjetnosti te studenti povijesti umjetnosti. Iz broja u broj časopis se ozbiljno i stručno profilirao kvalitetnim tekstovima s jasno naznačenim kritičkim pozicijama njihovih pisaca. Također, svakako valja istaknuti pristupačnost članaka svih brojeva u PDF-formatu na internetskim stranicama Instituta, koja je posve u skladu s potrebama popularizacije i dinamičnim zahtjevima današnjega vremena.

Prvi ovogodišnji broj osvanuo je u redizajniranu obliku – umjesto studija Petikat grafičko oblikovanje potpisuje _ured. Uz pohvale sadašnjem osvježenu, ponešto preglednijem izgledu, u kojem su bolje istaknuti ilustrativni prilozi, možemo zaželjeti dalje razvijanje kvalitete slikovnoga dijela (eventualan prelazak na boju?). Primjerice, zanimljiv uvodni razgovor Dinka Peračića sa Sašom Begovićem, arhitektom i partnerom u arhitektonskom uredu 3LHD naslovljen Working with – uvažavanje tradicije u arhitekturi, koji dotiče mnoga aktualna žarišta hrvatske arhitekture, svakako je trebao biti popraćen (osim ostvarenjima splitske rive i sportske dvorane u Balama), i portretom sugovornika, a ne samo skupnom fotografijom članova arhitektonskog ureda. Još su jedna od novosti od ovoga broja i kratki sažeci tekstova na engleskom.

Spomenuti razgovor Begovića i Peračića pruža uvid s pozicije autora u važne projekte (napose splitski) koji u posljednje vrijeme pobuđuju velik interes javnosti, a zanimljiv je i dijalog dvojice arhitekata o odnosima arhitekture s poviješću, tradicijom i stilom, uspostavljanju nacionalnih vijednosti s obzirom na globalne te razmatranje drugih relevantnih pitanja. Posljednji broj »Kvartala« uz sažetke doktorskih disertacija Jasminke Najcer Sabljak, Dubravke Botica, Marka Špikića, Dragana Damjanovića i Leonide Kovač donosi niz tekstova koji daju relevantan uvid u recentna izdanja (poput prikaza Same Štefanca o Renesansi Milana Pelca) i izložbe (primjerice, osvrt Petra Preloga na izložbu Sto vrhunskih djela hrvatskih umjetnika iz zbirki Narodnoga muzeja u Beogradu u Umjetničkom paviljonu, u kojem se još jednom potvrđuje njezina uspješnost, odnosno upozoravanje Magdalene Skoblar na slabosti izložbe Dominikanci u Hrvatskoj u Galeriji Klovićevi dvori) te u konzervatorsko-restauratorske i neke druge teme.

Otvorena je jedna iznimno bitna tema: nakon što je u trećem prošlogodišnjem broju Predrag Marković u članku Novi doktorski studij povijesti umjetnosti: između želja, mogućnosti i potreba, izložio osnovne crte novoga doktorskog studija povijesti umjetnosti u okviru bolonjskoga programa, u aktualnom broju može se pročitati zanimljiva komparativna analiza Dottorato all’italiana – doktorat na talijanski način, koju potpisuje Tanja Trška. Njezin je zaključak da je upravo intenzivnim radom s mentorom, na kojem počiva doktorski studij u Italiji, a prepoznali su ga i organizatori doktorskoga studija u nas (kao što navodi Marković – Mentor, mentor i samo mentor!) i bez obzira na ograničena financijska sredstva, koja mladom doktorandu ne mogu omogućiti sve beneficije koje nude Talijani, hrvatski doktorski studij povijesti umjetnosti krenuo pravim putem, u skladu s europskim trendovima.

Kraj protekle i početak ove godine bili su obilježeni s nekoliko građanskih prosvjeda u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu protiv prostornih planova PUP-a (Plana uređenja prostora), GUP-a (Generalnog urbanističkog plana) i DPU-a (Detaljnoga plana uređenja) bloka Cvjetni trg. Fotografije na prvim stranicama broja bilježe te manifestacije, no isto je tako važno napomenuti problem urbanih pustošenja koja društvo, čini se, šutke podnosi, a o kojima se u više navrata moglo čitati na stranicama »Kvartala«. Nakon teksta u posljednjem broju pod naslovom Još jedan tihi odlazak, koji se bavi rušenjem Iblerove i Galićeve drvene vile Filipčić na Svetom Duhu 117 u Zagrebu, Ivana Haničar Buljan u članku Erozija arhitektonske baštine – kuća izvan zone, piše o, nažalost, sličnom slučaju nestajanja vrijednih primjera zagrebačke moderne arhitekture tridesetih godina – nedavnom rušenju Vile Grasz u ulici Dudovec 57 u Stenjevcu. Na području grada Zagreba, a izvan zaštićene zone, upozorava Haničar Buljan, postoji još nekoliko desetaka vila koje zaslužuju zaštitu. Ostaje nam nada da će u skorašnjoj budućnosti apele i bilježenja propadanja arhitektonskih vrijednosti zamijeniti analize drukčijih rješenja, koja će dati prihvatljiv odgovor na dilemu i izazov naznačen u naslovu jednog od prijašnjih članaka ove autorice – Arhitektonsko nasljeđe kao poticaj ili smetnja.

Barbara Vujanović