Proljeće Kvarteta Rucner

Proljeće Kvarteta Rucner

Kvartet Rucner i u ovoj sezoni ciklusa Godišnja doba nastavlja vrijedno programsko usmjerenje na praizvedbe djela hrvatskih autora u suradnji s gostujućim umjetnicima. Na prvom koncertu, Proljeću (HGZ, 16. travanj), Kvartet je uz djela Josepha Haydna (Gudački kvartet, op. 3, br. 5) Giacoma Puccinija (elegija Krizanteme i Menuet) u povodu 150. godišnjice rođenja i Nikolaja Rimski-Korsakova (Sostenuto assai – Allegro iz Gudačkog kvarteta na temu B-la-f posvećenu izdavaču i meceni Beljajevu) u povodu stogodišnjice smrti u društvu s Darkom Petrinjakom predstavio 1. i 2. concertino za gitaru i gudački kvartet Varaždinca Ivana Padovca, jednog od najvažnijih hrvatskih gitarista i skladatelja u prvoj polovici 19. stoljeća.

Bila je to okosnica i najatraktivnija točka večeri. Pretpostavlja se da je jedan od ta dva concertina izveo sam autor godine 1841. u Zagrebu. Note su se međutim izgubile, ali ih je nedavno u Austriji, gdje je Padovec osam godina živio i djelovao, pronašao gitarist i muzikolog Stefan Hackl. Dostavio ih je našem uglednom gitaristu i istraživaču Darku Petrinjaku – i on je ta dva ljupka salonska koncerta s vrlo zahtjevnom dionicom gitare prvi put predstavio u suvremenoj izvedbi uz Kvartet Rucner.

Virtuoznom tehnikom i profinjenim tonom svirao je Petrinjak na suvremenoj replici tzv. terc-gitare, koja je bila u uporabi i u vrijeme Padovca, a koju je izradio hrvatski graditelj gitara Mirko Hotko. Pažljivom i dinamički prilagođenom pratnjom Kvartet Rucner u sastavu Sidonija Lebar, Ana Paula Knapić Franković te Dragan i Snježana Rucner pružio je vrsnom solistu Darku Petrinjaku dostojan okvir za to prvo predstavljanje dva concertina za gitaru i gudački kvartet Ivana Padovca, dragocjena otkrića iz riznice hrvatske glazbene baštine.

Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici

Hrvatske skladateljice Dora Pejačević i Ivana Lang bile su okosnica programa sopranistice Lidije Orešković-Dvorski, mezzosopranistice Kristine Beck-Kukavčić i pijanistice Eve Kirchmayer-Bilić. Umjetnice su pružile uvid u manje ili više poznate skladbe istaknutih autorica tzv. ženskog pisma, čije se djelo u posljednje vrijeme sve više vrednuje i izvodi. Tako je za otkrivanje Dore Pejačević najvećma zaslužna Koraljka Kos, a za Ivanu Lang njezina kći, pjevačica i pedagoginja Kristina Beck-Kukavčić.

Prvi dio programa ispunila su djela Dore Pejačević, a drugi Ivane Lang. Uvod u svaki dio bile su po dvije minijature za klavir solo u odličnoj izvedbi Eve Kirchmayer-Bilić, suptilne umjetnice koju ponajprije poznajemo kao vrsnu korepetitoricu, što je došlo do izražaja i ovom prigodom. Vokalne su se umjetnice potrudile da izabrani program predstave u što boljem svjetlu, ali to je ipak bilo u granicama njihovih nevelikih glasovnih mogućnosti.

Mladoj sopranistici Lidiji Orešković-Dvorski nedostaje snage, iskustva i izražajnosti, osobito u pogledu dikcije i problematičnih visina. To se najviše osjetilo u ciklusu Crna maslina Ivane Lang na tekstove Vesne Parun, dok je bolje otpjevala pet pjesama Dore Pejačević na njemačkom jeziku. Kristina Beck-Kukavčić s većim iskustvom i boljom dikcijom i više sugestivnosti najbolje je otpjevala vrijedan ciklus svoje majke Ivane Lang Bezimenoj na tekstove Vanje Radauša, kao i njezine dvije vedre i duhovite popijevke Prosula se sunčina i Ftiček.

Treba svakako pohvaliti Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, koje ovim ciklusom pruža mogućnost zagrebačkim umjetnicima da se predstave zagrebačkoj publici te predložiti reprezentativniju i potpuniju programsku cedulju, uz koju su ovaj put bili priloženi tekstovi pjesama Dore Pejačević, ali propustom bez imena prevoditelja s njemačkog jezika na hrvatski – a to je, doznajemo, učinio prof. Antun Petrušić.

Zagrebačka filharmonija za mladež

Nastavljajući korisnu praksu brige za mladu koncertnu publiku Zagrebačka filharmonija je i ove godine u dva dana (18. i 19. travnja) priredila nekoliko koncerata za djecu i mladež u velikoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Ovaj put bio je to program Čarolija filmske glazbe prema scenariju uglednoga crtača stripova i redatelja animiranih filmova Joška Marušića i u režiji najpoznatijega hrvatskog iluzionističkog umjetnika M. G. Taylora, koji su i sami nastupili kao izvrsni voditelji.

U prvome dijelu koncerta zorno je prikazana kratka povijest filmske glazbe – od nijemoga filma rođena daleke 1895. u Parizu, preko čarobnih filmova Walta Disneyja do Gospodara prstenova. Dakako, uz projekcije na ekranima iznad podija i uz živo muziciranje pijanista Branka Bulića-Bule i Zagrebačke filharmonije, kojom je vješto i muzikalno ravnao maestro Dinko Apelt.

U nastavku izvođene su glazbene teme iz filmova Prstenova družina, Povratak kralja i Dvije kule, za koje je glazbu napisao Howard Leslie Shore, a upravo se tom trilogijom Petera Jacksona Gospodar prstenova proslavio u svijetu filmske glazbe, osvojivši dvije nagrade Grammy, Oscar i Zlatni globus. Kako filmska glazba – koliko god bila dobra i efektna – teško može živjeti bez filma, ali i film bez glazbe, tako bi i ovaj program, da je bio sastavljen od gole filmske glazbe bez voditelja, komuniciranja s publikom, popratnih projekcija, svjetlosnih efekata i kostimiranih glumaca na pozornici ili u dvorani bio dosadan i teško prihvatljiv. Ovako je bio pun pogodak. Bilo je zabavno i poučno, a to je oduševljenjem i pljeskom pokazala zadovoljna, ne samo mlada nego i nešto starija, publika.