Parne lokomotive

Parne lokomotive

Autorica Tatjana Strinavić, dizajnerica, dimenzije 48,28 x 29,82 mm, naklada 100.000, datum izdanja 15. veljače 2008.

U Hrvatskoj su u razdoblju od izgradnje prvih kilometara željezničkih pruga 1860, pa sve do 1988, kada je iz prometa povučena i posljednja parna lokomotiva, prometovale 64 serije parnih lokomotiva. Sve su one isprva izrađivane u Austriji, potom u Mađarskoj, a od 1918. i u Njemačkoj. Godine 1937. i u Hrvatskoj je počela proizvodnja parnih lokomotiva, i to u ondašnjoj Prvoj jugoslavenskoj tvornici lokomotiva i mostova u Slavonskom Brodu, današnjem Holdingu Đuro Đaković.

U Hrvatskoj je parna vuča intenzivno rabljena stotinu godina, sve do šezdesetih godina kad su se u promet počela uvoditi električna i dizelska vozila.

Motiv su prigodne poštanske marke parne lokomotive serija MÁV 601/JŽ 32 i MÁV 651/JŽ 31, izrađivane u mađarskoj tvornici MÁV Gépgyár u Budimpešti između 1909. i 1914. te rabljene za vuču teretnih vlakova. U Hrvatskoj ih je bilo ukupno 45, a vukle su vlakove prvo na tzv. riječkoj pruzi, a potom i na ličkoj pruzi. Prometovale su do sredine 1960-ih godina. Danas nije sačuvana nijedna od tih lokomotiva.

Autorica teksta u deplijanu je Helena Bunijevac. Marka je izdana u arčiću od šest maraka (po tri marke svakog motiva u sutisku), a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).

Cavtat

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 35,5 x 25,56 mm, naklada 2.000.000, datum izdanja 3. ožujka 2008.

Redovna poštanska marka serije Hrvatski gradovi ovaj put predstavlja Cavtat, grad smješten gotovo na samu jugu Hrvatske. Na području Cavtata tragove života nalazimo još od prapovijesti, a antički se Epidaur prvi put spominje 47. g. pr. Kr. Prema legendi Epidaur su razorila barbarska plemena – Slaveni i Avari – a izbjeglice iz Epidaura osnovale su Dubrovnik. Sudbina Cavtata u ranom srednjem vijeku gotovo je nepoznata do 1426, kada ga je Dubrovačka Republika kupila, zajedno sa zapadnim dijelom Konavala, od bosanskih velikaša, braće Pavlovića.

Budući da je planiran kao zbjeg u slučaju opasnosti za stanovništvo dijela Konavala, Cavtat je prvobitno utvrđen zidinama, a s prestankom opasnosti od ratnih sukoba postupno se pretvara u prostor ladanjskoga karaktera i važnu luku Republike, u čijem sastavu ostaje do njezina pada 1806. Nakon kratke francuske, dolazi pod austrijsku upravu i dijeli sudbinu većine hrvatskih krajeva. Pod austrijskom vlašću grad postaje mjesto s iznimno živim trgovačkim, ali i političkim životom (Miho Klaić i Frano Supilo). Iz Cavtata potiču i pravnik i znanstvenik Baltazar Bogišić te slikar Vlaho Bukovac. Današnji Cavtat administrativno je središte Općine Konavle osnovane 1993. godine.

Motiv marke je Župna crkva Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Marka je izdana u arcima od pedeset maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).

Endemična hrvatska flora

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 29,8 x 35,5 mm, naklada 400.000, datum izdanja 20. ožujka 2008.

U ovogodišnjoj seriji prigodnih poštanskih maraka Hrvatska flora predstavljeni su velecvjetni kukurijek, zvjezdasti oštrolist i ljepljiva kozja krv.

Velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner), red: Ranunculales, porodica: Ranunculaceae (žabnjaci) uspravna je biljka, stabljike visoke do 15 cm, s jednim do tri krupna bijela cvijeta, promjera i do 11 cm. Biljka je otrovna, ali i ljekovita. Velecvjetni je kukurijek karakteristični element ilirskih bukovih šuma, brdskih bukovih šuma i bukovo-jelovih šuma, a ugrožen je prekomjernim sabiranjem te stoga zaštićen zakonom.

Zvjezdasti oštrolist (Onosma stellulata Waldst. et Kit.), red: Lamiales, porodica: Boraginaceae (oštrolisti) ima drvenastu stabljiku visoku 10 do 25 cm, prekrivenu brojnim zvjezdastim dlakama, s više cvatućih izdanaka. Zvjezdasti oštrolist naseljava kamenite, sunčane obronke, osobito viših gorskih i pretplaninskih područja. Riječ je o razmjerno rijetkoj vrsti koja je pod strogom zakonskom zaštitom.

Ljepljiva kozja krv (Lonicera glutinosa Vis.), red: Dipsacales, porodica: Caprifoliaceae (kozlokrvine) uspravni je listopadni grm visine do dva metra. Cvjetovi su joj crvenkasti, dvospolni i izrazito jednosimetrični (zigomorfni) s dvousnatim vjenčićem. Naseljava kamenita staništa najviših planinskih vrhova, a raširena je samo po Velebitu i Biokovu te na tromeđi Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore.

Autor je teksta u deplijanu Toni Nikolić. Marke su izdane u arcima od dvadeset maraka i trima karnetima od deset maraka, a Hrvatska pošta izdala je i tri maksimum-karte te prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC).

Sandra Cekol