Najljepši hrvatski dvorac

»Brdovečki zbornik, 2006«, ur. Stjepan Laljak (prir. Stjepan Laljak), god. V, drugo izdanje, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2007.

Jedini općinski zbornik u Hrvatskoj, »Brdovečki zbornik« napunio je pet godina izlaženja. Njegov sadržaj, protegnut na gotovo četiristo stranica, odnosi se na Otkrića, Kajkavsku baštinu, Naš zavičaj nekad i danas, Obljetnice, Književne priloge te Spomen. Tu su i brojni likovni prilozi, kazalo imena, ali i prostor posvećen odjecima izdanja prethodne godine baš kao i uvodne riječi o Danu Općine Brdovec (izvješće načelnika, dobitnici nagrada i priznanja...).

Posebnu pozornost pritom zaslužuje tekst Stjepana Laljaka o najljepšem hrvatskom dvorcu Januševcu, ujedno i prvom (1830) hrvatskom dvorcu s ugrađenim kupaonicama te parketom i tapetama u sobama, imovini baruna Josipa Vrkljana – o kojem saznajemo preko prijevoda s njemačkog jezika iz 1840. Poseban je kuriozitet činjenica da na istom imanju u Vrbini od 1877. do danas djeluje tvornica špirita, posljednjih četrdeset godina u sastavu Plive, dakle i najstarija kemijska industrija Hrvatske.

Izrazito je atraktivan i članak Alojza Jembriha o kajkavskim rukopisnim kuharskim receptima brdovečkoga kapelana Ivana Birlinga iz 1813, objavljen uz 230. obljetnicu kapelanova rođenja. Trideset i tri kuharska recepta Domaći sokač nalaze se u Arhivu HAZU, kao dragocjen jezično-kulinarski spomenik ere, ali i nadahnuće suvremenom čitatelju za kušanje domaće izvorne kuhinje.

Zanimljivošću i važnošću ističe se i rad o iz zaborava otrgnutu umjetniku – grafičaru i književniku Milanu Ribariću (1885–1969), autoru romana 5. prosinac, Mala iz tiskare, potom pripovijesti Aleksandra Andrejevna koju je hvalio Mile Budak, zbirke o djetinjstvu u Brdovcu Moje selo ubavo odnosno niza pripovijesti s temom Prvoga svjetskog rata i života na selu. Posebnu pak pozornost zaslužuje temat o uglednom novinaru i književniku Ivanu Perkovcu – tajniku Matice hrvatske, uredniku i saborskom zastupniku, i manje poznatoj činjenici – ujedno i hrvatskome pioniru meteorologije, što dokazuje njegova knjižica iz 1860. godine Pojavi u zraku, u kojoj tumači kišu, rosu, mraz, tuču, snijeg, vjetar, oblake, maglu, dugu i druge atmosferske pojave te daje naputke kako prognozirati vrijeme.

Uz ostale brojne istaknute i sadržajno bogate članke, i posljednji broj »Brdovečkog zbornika« za 2006. zbog svega će navedenog zasigurno naći i steći brojnu i vjernu čitateljsku publiku.

Katarina Marić