Interdisciplinarni značaj

»Narodna umjetnost«, hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, vol. 44, br. 2, Institut za etnologiju i folkloristiku, gl. ur. Ivan Lozica, Zagreb, 2007.

Časopis »Narodna umjetnost« datira iz 1962, kada se objavljuje kao godišnjak Instituta za narodnu umjetnost – današnjeg Instituta za etnologiju i folkloristiku. Do 1995. izlazi godišnje, a od broja 32/1 dva puta, pri čemu je prvi broj na engleskom, a drugi na hrvatskom jeziku. Nesporna i snažna interdisciplinarnog značaja, »Narodna umjetnost« donosi članke s područja etnologije, kulturne antropologije, filologije, folkloristike, etnomuzikologije i etnokoreologije, primjerice folklornoga kazališta, usmene književnosti, običaja i tako dalje.

Među redom reprezentativnim i vrijednim tekstovima, uz recenzije knjiga s područja interesa, u posljednjem se broju zanimljivošću ističu radovi Ljiljane Marks i Manuele Zlatar. Ljiljana Marks piše o magičnim stihovanim formulama za uspješan let vještica u hrvatskim predajama, sudskim procesima (Šibenik, 1443) te usmenoknjiževnim zapisima, koje se mahom ponavljaju, i ovisno o kraju iz kojeg zapis potječe, započinju obrascem »Ni o drvo, ni o kamen…« (najfrekventnija inačica »Ni o trn, ni o grm…«) odnosno o inim medijatorima leta – bajanju, basmama, mastima i metli/štapu. Manuela Zlatar pak iznosi hermeneutičku analizu bajke Tri zmijska lista braće Grimm, uz njezinu feminističku kritičku interpretaciju te oslanjanje na tradiciju jungovske analitičke psihologije i koncept Divlje žene etnopsihološko-spiritualnog sljedništva Clarisse Pinkole Estés i njezinih Žena koje trče s vukovima, odnosno nanovo iščitava klasično posloženu, stereotipnu i plošnu rodnu karakterizaciju njezinih likova.

Ostali naslovi uključuju one o mitološkim odrednicama tradicije Svetog Martina i bakuskom ozračju martinskog mita, o kojima piše Antonija Zaradija Kiš, o odnosu između teološke misli i pučkoga vjerovanja na motivu čistilišta u facendi Duše blaga progovaraju Joško Božanić i Gordana Galić, dok o znamenitoj pjesmi Mavra Vetranovića Orlača riđanka rečeno u Blatu ribarom govori Lahorka Plejić Poje, a Zorica Vitez priredbu Legenda o picokima, koja se u Đurđevcu održava od 1968, nastoji promotriti u svjetlu globalne i nacionalne kulturne politike. Ilona Nagy govori o novootkrivenim apokrifima i folkloru, Jelka Vince Pallua razmatra značenje kvarnerskih otoka pri sazrijevanju Alberta Fortisa u smjeru europske etnologije, Teodora Vigati piše o lutkarskom izrazu u teatrabilnim oblicima folklora, dok Iva Pleše iznosi zanimljivosti o etnografiji pisanja, Jasmina Talam o bosanskoj bugariji, a Jevgenij Paščenko o folkloru i politici iz ukrajinskog povijesnoga gledišta.

Prava je šteta stoga da ovaj vrhunski časopis – koji ujedinjuje raznorodno disciplinarno nasljeđe, uravnotežuje znanstvenu teoriju s istraživačkom praksom te objedinjuje tradicionalne etnološke i folklorističke zahtjeve s inovativnim pristupima i novim istraživačkim problemima, nije obznanio svoje postojanje pronalaženjem puta do knjižara i opremljenijih kioska kako bi se i ponešto šire čitateljstvo educiralo i steklo uvid u neprocjenjivo važne teme tradicijske kulture i teorijsko-metodološka pitanja kojima je posvećen.

Katarina Marić