Zvona i rječnici

»Dometi«, znanstveno-kulturna smotra, gl. ur. Darko Deković, br. 1–4, Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, Rijeka, 2005.

Iako označen godinom 2005, ovaj je broj »Dometa«, zbog nestašica novca, zapravo tiskan 2007. U njemu prevladavaju prilozi kojima se istražuju jezični sadržaji, premda ne nedostaju prikazi i raščlambe književno-umjetničkog štiva, kao i oni koji istražuju širi povijesno-kulturni i umjetnički kontekst.

Rubrika Svakodnevica i trajanje donosi prikaze i ocjene jezičnih istraživanja, odnosno rječnikâ s područja Gorskog kotara, a naslovljen je Zvona i rječnici Gorskoga kotara. Prvi rad govori o nasljeđu zvonjenja i građenja zvonikâ kao vrste koda, odnosno načina sporazumijevanja, a autorica Karmen Delač-Petković potom se usredotočuje na takvo višeslojno i višeznačno nasljeđe goranskog sela Gornji Kuti.

Slijede radovi koji prikazuju govorne kodove Gorskoga kotara. Tako možemo čitati prikaz diplomske radnje Frazeologija ravnogorskoga govora koju je napisala Majda Burić, izvorna govornica ravnogorskog idioma. Sveučilišna profesorica Marija Turk daje sažet informativan pregled te radnje o frazeologiji ravnogorskog govora, ali i o osnovnim naznakama fonoloških, fonetskih i morfoloških posebnosti toga govora. U cjelini, zaključak je prikazivačice, riječ je o višeslojnoj diplomskoj radnji i vrijednu prilogu dijalektologiji i frazeologiji.

I sljedeći članak prikaz je rječnika jednog od goranskih govora. Riječ je o govoru/govorima Fužina i okolice, odnosno o prikazu djela koje je napisala Zlata Bujan-Kovačević Fužinarski kaj, Prilog rječniku goranskih govora. Nives Marijanović ističe razlikovnost kao bitnu oznaku toga rječnika.

Josip Lisac kritički se osvrnuo na rječnik delničkoga govora Rejč do riči, čiji su autori Marija Pavešić, Blaženka Magaš i Željko Laloš. Slijedi recenzija rukopisa Pamejnek Slavka Malnara, koji je poslije tiskan kao rječnik govorâ u čabarskom kraju, iz pera sveučilišne profesorice Ive Lukežić.

U drugoj cjelini časopisa, naslovljenoj Ogledi, Branimir Crljenko polemizira o tome kako je u Istarskoj enciklopediji prešućeno postojanje Matice hrvatske na istarskome poluotoku tijekom 19. i početkom 20. stoljeća.

Cjelina, Stvaralaštvo zapravo je izbor književnih radova goranskih autora. Tako možemo (pro)čitati pjesme Marijane Klepac, Franje Švoba-Franine, mlade Antonije Erjavac te prozu Majde Burić, čime se zaokružuje središnja, goranska, tematika broja.

Slijede znanstveni prilozi u cijelosti posvećeni glagoljičkim istraživanjima, odnosno novim otkrićima. Riječ je o tri znanstvena i recenzirana rada u kojima Darko Deković govori o problematici i otkrivanju (nedovršena) glagoljičnoga godara riječke zborne crkve Svete Marije, zatim obznanjuje nalaz i obradbu novopronađenog glagoljičnoga ugrebenca (grafita) u mjestu Škrljevo, te izvješćuje o nalazu glagoljičnoga natpisa u tvrđavi Grobnik.

Posebna rubrika posvećena je djelatnosti Matice hrvatske. Tako se i u ovom broju može pratiti Ljetopis Matice – Ogranka u Rijeci Tomislava Gregova te prikaz nakladničke djelatnosti Ogranka Senke Zambata.

Valja istaći standardnu kvalitetu i raznolikost priloga, popraćenih brojnim fotografijama, ali i crtežima Josipa Diminića, a posebice ozbiljnost autorskih radova.

Vjekoslava Jurdana