ŽIVOT KAO SEMINAR

ŽIVOT KAO SEMINAR

Vrijeme teče, glumci se mijenjaju, seminar ostaje. Rimski kalendar, poznato je, imao je tri stalna datuma u mjesecu. Mi sada imamo tri stalna datuma u godini. Lijep je to osjećaj, kad smo živote i talente tome posvetili. Otud i naslov ovoga članka

Ako nisu težnje naše

zadovoljstvo stekle vaše,

zamislite da ste snili

i tek žrtve varke bili.....

Shakespeareovim stihovima mladi su glumci dramske grupe splitske Prve gimnazije pozdravili profesore i kolege osmoga po redu klasičnog seminara Salona felix održana u Splitu početkom ožujka. Prof. Sanda Cambj pripremila je taj »dosadan i kratak prizor« Pirama i Tizbe, to »tragično veselje« iz Sna ivanjske noći, kao dio završne predstave mladih klasičara, koja se zbila u najljepšem splitskom interijeru, u Galeriji Vidović. Nije se moglo odabrati prikladnijeg prostora s obzirom na to da je baš u toj kući (projekt Vicka Andrića) na Srebrnim vratima Dioklecijanove palače u 19. stoljeću djelovala Klasična gimnazija. Imala je tada za praktikum cijeli Arheološki muzej (tada prislonjen na istočne zidine Palače), za gimnazijsku kapelu baroknu crkvu Dušica u propugnakulumu Srebrnih vrata, a za gombaonu čitav gradski Đardin!

Salona felix, seminar koji je 1998. pokrenula Jasna Jeličić-Radonić, zamišljen je kao višednevni susret splitskih i zagrebačkih đaka klasičnog programa, koji se pod stručnim vodstvom upoznaju s najvećim antičkim gradom na hrvatskoj obali. Organizatori su Institut Latina & Graeca, Odsjek za staru povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, udruga Salona felix i, kao domaćin, Prva gimnazija iz Splita.

Tema ovogodišnjega seminara bile su urbane vile pa su učenici nakon razgleda Dioklecijanove palače i Salone (pod vodstvom Joška Belamarića i Jasne Jeličić-Radonić) sudjelovali u prevođenju klasičnih odabranih ulomaka iz grčkih i latinskih djela Konstantina Porfirogeneta, Plinija Starijega i Plinija Mlađega, pod mentorskim vodstvom profesora Zlatka Šešelja, Ante Podruga i Tonćija Maleša. Lektorati su se održali u zbornici Prve gimnazije, koja ugođajem bogate knjižnice starih i rijetkih klasičnih izdanja daje poticaj budućim studentima humanističkih disciplina.

Epigrafsku radionicu vezanu uz istočnjačke kultove u Saloni vodila je Inga Vilogorac u lapidariju Arheološkog muzeja. U još jednoj stručnoj radionici Ivana Marijanović prikazala je razvoj namjesničke palače urešene znamenitim mozaicima u Saloni. Kroz Muzej grada Splita koji je bio drugim domaćinom seminara, nekoć drevnu Papalićevu palaču – čiji je renesansni lapidarij Theodor Mommsen prikladno nazvao Museum Papalinum – sudionike je provela viša kustosica Helga Zglav Martinac.

Viroza je, nažalost, spriječila voditelja Marulianuma, Bratislava Lučina, da održi lektorat iz jednog od najranijih epigrafičkih rasprava europskog humanizma: Tumač uz natpise starih Marka Marulića (dio koji se odnosi na Salonu i Dioklecijanovu palaču). Učenici su ipak za uspomenu, iz ruku Marijana Puljiza, ravnatelja Prve gimnazije dobili Lučinov libellus s prijevodom i komentarom tog teksta, uz prijevod Laktancijeva De mortibus persecutorum.

Odjeci? Učenici prezadovoljni; jedina primjedba odnosi se na trajanje seminara: četiri su dana premalo. Iduće godine seminar će trajati cijeli tjedan, a splitsko-zagrebačkoj ekipi pridružit će se Dubrovčani i Osječani.

U istoj organizaciji održao se prošle jeseni drugi put i seminar Varvaria kroz tisućljeća sredozemne kulture u Hrvatskoj. Vilinski lijep Skradin i Bribirska glavica – hrvatska Troja, naš najvažniji nacionalni arheološki lokalitet – na najrječitiji su način omogućili polaznicima da se upoznaju sa svom slojevitošću hrvatske kulturne baštine. Arheološkim lokalitetima učenike je proveo Ivo Pedišić. Skradinski župni ured s uzorno uređenom knjižnicom postao je nakratko predavaonica. Od više lektorata i radionica ovdje možemo istaći samo nadahnute analize epigrafskog materijala Brune Kuntić-Makvić u bribirskom lapidariju, suptilno pripremljene lektorate Tonćija Maleša u franjevačkom samostanu na Visovcu, čiji je gvardijan fra Žarko Maretić u rad seminara uključio i mlade fratre koji su tu na navicijatu. Cjelodnevno studijsko putovanje posvećeno je razgledavanju Šibenika, znamenitoj knjižnici samostana Sv. Frane i najljepšoj novoj hrvatskoj knjižnici na Poljani. Nije slučajno da se na kraju, na slapovima Krke, povela rasprava o etimologiji glagola zatraviti.

Konačno i riječ o seminaru od kojega je sve počelo. U Starome Gradu na Hvaru, u Farosu koji je po svojoj spomeničkoj stratigrafiji zasigurno najbogatiji lokalitet naše baštine – organizira se od sad već davne 1995. godine, uvijek posljednjega tjedna u srpnju, radionica pod nazivom Faros – antička kultura hrvatskog Sredozemlja, koju je pokrenula Jasna Jeličić-Radonić u suradnji kolega iz splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, Zavoda za hrvatsku povijest, Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te profesora iz klasičnih gimnazija Zagreba i Splita. Predanost Brune Kuntić-Makvić i Ivane Jelić na velikom lektoratu, u kojemu seminaristi prevode latinska i grčka povijesna djela i izvore za staru hrvatsku povijest; pomni izbor tekstova iz različitih tema svake godine u malom lektoratu (Tonći Maleš, Iva Bidjin, Ante Podrug, Inge Belamarić, Dubravka Matković, Jelena Marohnić...); konzervatorske radionice i izleti po Hvaru, Visu i Braču; javna predavanja eminentnih profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Arheološkog muzeja, Konzervatorskog odjela u Splitu, a u novije vrijeme i stručnjaka drugog profila (primjerice, ovogodišnje predavanje Mirka Marušića o astronomiji u starih Grka); krasna suradnja s toliko zaslužnim o. Tončijem Deškovićem, koji je nam je širom otvorio vrata starograjskoga dominikanskog samostana i njegove knjižnice; i sve to u blagoj ljepoti Hektorovićeva ribnjaka, u žamoru klasičnih jezika, ostat će sudionicima ne samo jedna od najljepših uspomena nego i trajno intelektualno i emocionalno uporište u životu.

Organizaciju seminara preuzeo je Institut Latina & Graeca; nekadašnji seminaristi postali su i sami profesori. I to je bio i smisao i razlog njihova osnivanja: usmjeravanje novih stručnjaka, arheologa, klasičnih filologa. Tomu će pridonijeti i novi, proljetni seminar iz antičke kulture i klasičnih jezika Colonia Iulia Iader, koji će se održati od 31. ožujka do 5. travnja u Zadru za učenike prvih razreda klasičnih (zasad samo) zagrebačkih gimnazija, te sedmih i osmih razreda osnovnih škola.

Vrijeme teče, glumci se mijenjaju, seminar ostaje. Rimski kalendar, poznato je, imao je tri stalna datuma u mjesecu. Mi sada imamo tri stalna datuma u godini. Lijep je to osjećaj, kad smo živote i talente tome posvetili. Otud i naslov ovoga članka.

Inge Šegvić–Belamarić