Vijenac 368

Matica hrvatska

SREDIŠNJICA

SREDIŠNJICA

Radovan i Ljudmila

Ogranak Matice hrvatske Novalja predstavio je 26. ožujka u palači Matice hrvatske knjigu Berta Krešimira Balabanića Radovan i Ljudmila, objavljenu u nakladi Ogranka Matice hrvatske Novalja. Okupljene je pozdravio Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, uvodno je govorio Ivan Dabo, gradonačelnik grada Novalje, a sudjelovali su Vanda Babić, Stipe Botica, Nikola Crnković i Hrvojka Mihanović-Salopek. Usporedno s predstavljanjem pjevači iz Kolana pjevali su prigodne narodne pjesme, dajući tako domaći ugađaj.

Fuzija i oblici atomske jezgre

Salon Matice hrvatske organizator je predavanja Fuzija i oblici atomske jezgre, koje je 27. ožujka održao Matko Milin. Reakcije među atomskim jezgrama u ranom svemiru i zvijezdama odgovorne su za kemijski sastav svijeta koji nas okružuje. Njihovo proučavanje dovelo je do brojnih primjena nuklearne fizike u energetici, medicini i drugdje. No i nakon stogodišnje povijesti istraživanja mnoga su pitanja ostala bez odgovora. Jedno od njih tiče se atomskih jezgara ekstremno neobičnih oblika. Koliko oblik atomske jezgre može biti različit od kuglastog i koji je utjecaj geometrije jezgara na reakcije u kojima sudjeluju (ponajprije fuziju)? Na predavanju su predstavljeni rezultati do kojih su došli zagrebački fizičari tražeći odgovore na ta pitanja.

Krapinski neandertalci

Hrvatski prirodoslovni muzej predstavio je 28. ožujka knjigu autora Prestona T. Miraclea sa Sveučilišta u Cambridgeu koja obrađuje zoo-arheologiju krapinskoga paleolitičkog lokaliteta The Krapina Paleolithic Site i zbornik radova New Insights on the Krapina Neandertals.

Maksimirom i vremenom

Na redovitoj znanstvenoj tribini Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske u ciklusu predavanja Upoznajmo naš grad predavanje pod naslovom Maksimir / Šetnja kroz vrijeme 1. travnja održala je Biljana Janev Hutinec. Voditeljica je bila Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku.

Mlađa generacija grafičara

Suvremena hrvatska grafička scena – mlađa generacija naslov je predavanja koje je 2. travnja u sklopu Salona Matice hrvatske održala Lovorka Magaš. Izvan bijenalnih i trijenalnih manifestacija posvećenih grafici, produkcija i istraživanja mlađe generacije grafičara u medijima nerijetko su zanemareni. Posljednjih su godina uz zagrebačku i riječku grafičku scenu sve aktivnije splitska i osječka te je stasala generacija grafičara koji vlastito polje istraživanja pronalaze podjednako u starim, tradicionalnim grafičkim tehnikama kao i onim suvremenijim, svojim projektima šireći sam prostor promišljanja grafičkog medija.

Mediteran kakav je oduvijek postojao

Odjel za sociologiju Matice hrvatske započeo je 2. travnja s trećim dijelom ciklusa putopisnih predavanja Krajevi svijeta. Prof. Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u predavanju pod naslovom Mediteran kakav je oduvijek postojao govorio je o Tunisu, a Dan Cruickshank u predavanju Put oko svijeta u 80 blaga uz videoprojekciju govorio je o putovanju po Japanu i Kini.

Ekstremofili

Trećeg travnja Salon Matice hrvatske i Institut Ruđer Bošković predstavili su novo znanstveno otkriće. Ksenija Zahradka govorila je o bakteriji D. radiodurans, koja pripada malobrojnoj skupini organizama (tzv. ekstremofila) koji su prilagođeni životu u ekstremnim uvjetima, u predavanju Preživljavanje u ekstremnim uvjetima – primjer bakterije Deinococcus radiodurans. Bakterija je iznimno otporna na ionizacijsko zračenje, UV-zračenje, isušivanje te različite kemijske mutagene spojeve. Ključnu ulogu u toj otpornosti ima iznimno učinkovit i precizan popravak DNA. Na predavanju su predstavljeni rezultati višegodišnjeg istraživanja koje je rasvijetlilo djelovanje molekularnog mehanizma obnavljanja genoma bakterije D. radiodurans i njezino preživljavanje nakon izlaganja ekstremnoj dozi gama-zračenja.

Početak ili kraj zdravog razuma

Odjel za književnost Matice hrvatske 7. travnja organizirao je prvo u nizu predavanja Milivoja Solara iz ciklusa Postmoderna Početak ili kraj zdravog razuma?

Bachovo djelo

Okupljeni na Glazbenoj slušaonici Matice hrvatske 8. travnja slušali su djela Johanna Sebastiana Bacha, motet O Jesu Christ, meins Lebens Licht, kantatu Gottes Zeit ist die allerbeste Zeit, Uskrsni oratorij i (Malu) Misu u F-duru. Voditelj slušaonice i predavač je Krešimir Brlobuš.

A. Č.–K.

Vijenac 368

368 - 10. travnja 2008. | Arhiva

Klikni za povratak