Veliki građevinski izazov

Veliki građevinski izazov

Arheološki muzej Narona u mjestu Vidu kraj Metkovića izgrađen je na lokalitetu, odnosno nad ostacima rimskoga hrama posvećena caru Augustu iz kraja 1. stoljeća prije Krista. Unutar Muzeja još su i ostaci zidova, građevina koje su nekada pripadale antičkoj Naroni i njezinu forumu

Trgovačke i vojne pogodnosti koje pruža ušće rijeke Neretve bile su dobro poznate i prvim grčkim pomorcima, koji su tamo dolazili sa svojim lađama, o čemu postoje i svjedočanstva antičkih pisaca, a istodobno s time dolazi do nastanka i razvoja Narone kao grčkog emporija. Pretpostavka je da je emporij u Naroni nastao u 5. stoljeću pr. Kr., a antički pisci, Teopomp i Pseudoskilak spominju ga u 4. stoljeću pr. Kr.

Nakon I. ilirskog rata s Rimljanima 229. prije Krista i pritisaka koje su Delmati provodili prema svojim susjedima, Issejci, a i Daorsi, obratili su se Rimljanima za pomoć. Tada s vojnim pohodima koji kreću iz Narone počinje rimska infiltracija na ovom području.

U l. stoljeću pr. Kr. dolazi do snažna razvoja Narone u urbanističkom smislu. Narona je tada bila sjedište sudbenoga konventa (conventus) šire regije, a na rang kolonije izdignuta je vjerojatno u vrijeme Cezara (Colonia Julia). U to doba grad se razvija po rimskim urbanističkim zakonima i pravilima. Gradi se forum s pripadajućim građevinama i hramovima, grad ima terme, luku, nekropole…

Arheološki muzej Narona u mjestu Vidu kraj Metkovića izgrađen je na lokalitetu, odnosno nad ostacima rimskoga hrama posvećena caru Augustu iz kraja 1. stoljeća prije Krista. Unutar Muzeja još su i ostaci zidova, građevina koje su nekada pripadale antičkoj Naroni i njezinu forumu.

Na fotografijama iz vremena prije istraživanja vidljivi su dijelovi arhitekture antičkoga hrama koji su bili uzidani u staju obitelji Plećaš. Pretpostavljalo se da se na tom mjestu nalazila neka od veličanstvenih građevina rimske Narone. Nalazi koji su slijedili 1995. i 1996. iznenadili su cjelokupnu hrvatsku i svjetsku arheološku javnost. Pronađeni su ostaci hrama Augusteuma, sa šesnaest monumentalnih kipova koji su pripadali carskoj dinastiji 1. i 2. stoljeća. Hram je bio podignut za cara Augusta oko 10. prije Krista, kad su u njega postavljene i prve statue na zidanu tribinu, kojoj su poslije dodane druge dvije, bočne, na koje se stavljaju ostale statue iz doba careva Klaudija (41 – 54) i Vespazijana (69 – 79). Posljednje su statue bile postavljene u doba Severa, sredinom 2. stoljeća. Hram je vjerojatno srušen potkraj 4. stoljeća ili početkom petoga, kad se napušta i cijeli forumski sklop. Nad ruševinama Augusteuma u 6. stoljeću nastaje groblje.

Gradnja Muzeja bio je velik građevinski izazov, jer dosad u nas nije građen sličan muzej. Dva mozaika koji se nalaze u Muzeju bili su tom prigodom podignuti i odneseni na restauraciju. Sve vrijeme ostali arhitektonski spomenici na lokalitetu bili su zaštićeni i nisu bili opustošeni.

Nakon grubih betonskih radova pristupilo se konzervatorsko-restauratorskim radovima na samom Augusteumu i mozaiku koji se nalazi izvan zgrade Muzeja. Radovi su počeli 1. kolovoza 2006. i trajali do sama otvaranja Muzeja. Najprije se počelo s pripremom podloge za vraćanje restauriranog mozaika na južnoj terasi Muzeja, koji je pripadao antičkoj taberni. Nakon izrade podloge mozaik je vraćen na izvorno mjesto, nakon čega je slijedilo višemjesečno dotjerivanje i uređenje i najmanjih detalja mozaika. Po završetku radova mozaik je prekriven staklom i na taj je način danas prezentiran ispred Muzeja.

Usporedno s tim odvijali su se radovi i na samu hramu unutar zgrade. Restaurirana je tribina na kojoj su nekada bili postavljeni kipovi. Bilo je potrebno rekonstruirati kameni pod u narteksu hrama.

Slijedili su radovi na mozaiku u samoj celli hrama. Središnji dio već je bio na restauraciji, a ostatak mozaika trebalo je učvrstiti. To se radilo posebnim vezivnim sredstvima, koja su injektirana između kockica mozaika. Također je na isti način, injektiranjem, bilo potrebno učvrstiti rimsku žbuku koja je oponašala mramor, a nalazi se na tribini i na vanjskim zidovima hrama. Dok su trajali restauratorsko-konzervatorski radovi, na ostatku zgrade izvodili su se završni radovi, kao i montaža čelične platforme koja se nalazi iza hrama, a na kojoj je danas dio stalnoga postava.

Nakon dovršetka zgrade stigle su vitrine i krenulo se u realizaciju postava. U ožujku 2007. godine stvoreni su uvjeti za povratak kipova u Augusteum i njihovo postavljanje na tribinu. Nakon dovršetka svih radova na zgradi i postavu Muzeja odlučeno je da otvaranje bude 18. svibnja 2007, što je ujedno i svjetski dan muzeja. Muzej je svečano otvorio premijer Ivo Sanader, a do danas ga je posjetilo čak oko 12.500 posjetitelja.

Hrvoje Manenica

Hrvoje Manenica (1976) ravnatelj je Arheološkog muzeja Narona. Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje danas pohađa doktorski studij. Sudjelovao je na istraživanju više arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj te radio kao restaurator konzervator u Državnom arhivu u Zadru.