Izložba bez granica

Izložba bez granica

Izložba Roma e i Barbari čini se kao vrlo logičan prethodnik velikog europskog projekta Karlo Veliki – stvaranje Europe, od prije desetak godina, u kojem smo i mi imali velikog udjela i, objektivno – Roma e i Barbari jedna je od onih izložbi koju treba pogledati ne žaleći vremena

U baroknoj Massarijevoj Palazzo Grassi iz 18. stoljeća na venecijanskom Canal Grande, palači koja je desetljećima u Veneciji privlačila brojne posjetitelje fantastičnih monografskih i kulturoloških izložbi, otvorena je prva izložba koja ne predstavlja zbirku novog vlasnika, francuskog biznismena Françoisa Pinaulta, koji ju je preuzeo 2005. uz sjajne arhitektonske adaptacije Tadaa Anda, a niti je monografska poput izložbe Picassove La Joie de vivre, koja je održana potkraj 2006. i početkom 2007. godine. Sjetimo se samo fantastičnih kulturoloških izložbi koje su bile postavljene u Palazzo Grassi o faraonima, Grcima na zapadu, Feničanima, Etruščanima, Keltima ili vezama u renesansi između Venecije i sjevera... Unatrag nekoliko godina Pinault je izlagao svoju respektabilnu zbirku suvremene umjetnosti i samo je bilo pitanje vremena kada će se krenuti s nečim drugim, nastaviti s tematskim izložbama koje su postavljane u prošlosti kada je vlasnik galerije bio automobilski gigant FIAT i u prostoru koji je sredinom osamdesetih uredila Gae Aulenti.

Trenutna višemjesečna izložba nastavak je negdašnjih izvrsnih izložbi. Naslovljena sa Roma e i Barbari – La nascita di un nuovo mondo izložba se proteže na sva tri kata velebne palače i otvorena je do druge polovice srpnja. U nevjerojatnih trideset cjelina proteže se umjetničko blago i arheološki nalazi u razdoblju od kasne antike do kraja ranoga srednjeg vijeka u tadašnjem najvibrantnijem području Sredozemlja. Izlošci su skupljeni iz najrazličitijih muzeja Europe, Afrike i Amerike, od velikih muzeja poput rimskoga Museo Nazionale Romano ili pariška Bibliothéque Nationale, ali i malih muzeja kao što je švicarski Mussée Romain d’ Avenches. Glavni je kustos izložbe Jean-Jacques Aillagon, među ostalim i bivši direktor pariškoga Beaubourga te nedavni francuski ministar kulture, a suorganizirali su ju Palazzo Grassi, Kunst- und Ausstellungshalle der Bundesrepublik Deutschland iz Bonna te École française iz Rima.

U više od pola godine, koliko traje izložba, posjetitelji mogu vidjeti otprilike dvije tisuće izložaka, koji su stigli i iz venecijanskog arheološkog muzeja, ali i iz američkog Norfolka pa tako u cijelom projektu sudjeluju muzeji iz dvadeset i tri države. Prikaz iznimno burna vremena, tisuću godina, uspostavlja civilizacijske međuodnose što vrijede i dan-danas. Ličnosti na koje se referira izložba utemeljitelji su suvremene Europe. Među brojnim Europljanima takve su ličnosti Cezar, Marko Aurelije i Dioklecijan, Konstantin, Ambrozije, Augustin, Atila, Klodovik, Teodorik, Justinijan, Grgur Veliki, Karlo Veliki, Bonifacije… Arheologija velikoga područja gotovo cijele Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka stvara konkretni dojam jedinstvena civilizacijskog prostora, bilo da se radilo o ostacima vojne opreme iz tadašnjih rimskih provincija ili o sarkofagu iz Rima. Tih tridesetak cjelina unutar kojih se kronološki razvija izložba prikazuje početke velikih rimskih planova pokoravanja barbara, probleme oko tog veličanstvenog pothvata pa i očekivani prelazak u, sportskim rječnikom rečeno, fazu obrane. Limes između Rimljana i barbara, koji je zapravo više spajao nego razdvajao, odaje nam činjenicu kako stvari civilizacijski i nisu bile toliko udaljene.

Izložbu dodatno krase velike kompozicije historijskoga slikarstva 19. stoljeća, među kojima su djela slikara kao što su Lionel Royer, Paul Henri Motte i Jean-Paul Laurens s prikazima Gemanikusa, Cezara, galskih vojskovođa... Uz citate iz Cezarovih Galskih ratova, Tacitovih Anala i Germanije, Horacijevih Epistola, tekstova Publija Aristida i drugih nižu se najraznovrsniji arheološki nalazi koje je i vrlo teško nabrojati. Od običnih fibula i pomno prenesenih grobnih ostataka do raskošnih sarkofaga kao što je poznati Piccolo Ludovisi iz Rima ili carskih portreta, od srebrnih tanjura i bjelokosnih diptiha do stakla i dragokovinskog nakita... Uz stare fotografije iskopina Nîmesa, Orangea, Rima, Segovije, Timgada, Arlesa, Djemile, od prizemlja i rimskih prikaza barbara s bradama i omčama oko vrata, preko zlatnog poprsja Marka Aurelija iz rimskog Aventucima na prvom katu pa sve do mađarskog Stjepana na trećem, izložba se ne bavi samo povijesnim i umjetničkim artefaktima nego ima i kulturološku, sociološku i filozofsku razinu. Osim svega toga, izložba obrađuje odnose pogana i kršćana, ulogama žena u društvu muškaraca, usponu kršćanstva... Prinos su izložbi dali i zagrebački Arheološki muzej s pločom iz druge polovice 6. stoljeća iz Sirmiuma te splitski Muzej hrvatskih arheoloških spomenika s poznatim arhitravom i zabatom oltarne pregrade s natpisom iz Šopota.

Cijela je izložba prožeta temama od rimskih careva i grčkog porijekla rimske kulture te otvaranja religije i kršćanstva, vremena kad su migracije stanovništva postale invazije pa sve do Ostrogota, Vandala, Langobarda, Huna, Avara, pa i u vrlo malome dijelu Hrvata, koji bi se stoga morali osjećati nedjeljivim europskim kontekstom. Među posljednjim sobama nalazi se i akt o osnivanju samostana koji je potpisao Karlo Veliki svojim karakterističnim potpisom te arhitrav i zabat s Branimirovim natpisom. Izložba Roma e i Barbari čini se kao vrlo logičan prethodnik velikog europskog projekta Karlo Veliki – stvaranje Europe, od prije desetak godina, u kojem smo i mi imali velikog udjela i, objektivno – Roma e i Barbari jedna je od onih izložbi koju treba pogledati ne žaleći vremena.

Marko Kružić