Vijenac 366

Matica hrvatska

Zavičaj Petra Klepca

Slavko Malnar, Povijest čabarskog kraja, ur. Ivan Janeš, Matica hrvatska – Ogranak u Čabru / Grad Čabar, Čabar, 2007.

Zavičaj Petra Klepca

slika


Slavko Malnar, Povijest čabarskog kraja, ur. Ivan Janeš, Matica hrvatska – Ogranak u Čabru / Grad Čabar, Čabar, 2007.


Povijest čabarskog kraja Slavka Malnara izrazito je vrijedna knjiga, koja je po mnogočemu i kapitalno djelo o povijesti toga dijela Gorskog kotara. Podatke o povijesti svoga zavičaja Malnar je sakupljao godinama te na 350 stranica izvrsno uređene i oblikovane knjige obuhvatio cjelovitu povijest – o prvim ljudskim tragovima i najstarijim naseljima (na koje se nalazi u vrijeme ilirsko-keltskih plemena Japoda, iz vremena halštatske kulture od 9. do 4. st. prije Krista), osnovnim djelatnostima u prošlosti, vlastelinima tematiziranoga kraja, o crkvenom uređenju, dobu Turaka, utemeljitelju Petru Zrinskom, sudbenoj i upravnoj vlasti, iseljavanju ili svjetskim ratovima, primjerice. No, kako je u požarima tijekom vremena izgorio veći dio dokumenata i građe iz prošlosti čabarskoga kraja, Malnar se u nastojanju bilježenja preostalih fragmentarno i oblikovno raspršenih podataka (knjige, zapisi, arhivska građa, anali, legende, usmena predaja) poprilično naradio. Pod pojmom čabarski kraj autor pritom podrazumijeva područje pod lokalnom samoupravom Grada Čabra odnosno župe Čabar, Gerovo, Plešce, Prezid i Tršće s okolicama. Grad Čabar ili zavičaj Petra Klepca, legendarnoga hrvatskog diva, gorskokotarskoga Velog Jože, najzelenija je hrvatska površina odnosno najljepši park prirode. Samo mjesto Čabar spominje se 1642, a utemeljitelj mu je Petar Zrinski, koji 1651. otvara ljevaonicu te gradi dvorac.

Pritom, prilikom pisanja Slavko Malnar nije se zaustavljao na detaljnijim opisima pojedinih područja (primjerice gospodarstvo, školstvo, sport, običaji, narodna predaja), odnosno izbjegavao je ponavljati ono već rečeno u drugim knjigama i monografijama o pojedinim naseljima čabarskoga kraja. Svakako je zanimljivo spomenuti i činjenicu da se autor pisanjem i proučavanjem povijesti čabarskoga kraja počeo baviti tek nakon umirovljenja te objavio nekoliko zapaženih knjiga – Prezimena u čabarskom kraju, potom Pamejnek – zbirku riječi i natuknica iz govora čabarskog kraja, tu je i povijest rodnoga mjesta Ravnice te posebno zanimljiv epski spjev Petar Klepac prema legendi o znamenitom hrvatskome divu.

Nadahnut Predgovor ovog vrijednog izdanja napisala je Željka Čorak.


Katarina Marić

Vijenac 366

366 - 13. ožujka 2008. | Arhiva

Klikni za povratak