Nedodirljivi sjever

Nedodirljivi sjever

Berlin Sedam umjetnika (Stan Douglas, Olafur Eliasson, Elger Esser, Thomas Flechtner, Roni Horn, Armin Linke, Orit Raff) fotografijama i videom izloženim u Guggenheimu, u Berlinu, pod zajedničkim nazivom Pravi sjever, podsjećaju na tradiciju sjevernjačkih romantičnih slika krajolika, kao i na kasnije prve fotografije 19. stoljeća. Autori stoga gotovo postavljaju političko pitanje čistoće i nepromjenjivosti sjevera. Fotografirani u Kanadi, Islandu, Nizozemskoj, mnogi su krajolici melankolični, suprotstavljajući se ljudskim namjerama kolonizacije prirode. Par koji gleda dnevno emitiranje sapunice, glečeri, bijeli krajolik s obzorom, mogućnost preživljavanja na zaleđenom sjeveru prikazan putem tragova skija, videorad o kolonizaciji u Kanadi u 18. stoljeću, sve fotografije dozivaju na prvi pogled nevidljivo iskustvo. A ono je da je sjever prostor koji većina može iskusiti samo iz daljine svojevrsnom meditacijom, i da zato govori o mogućnosti ispitivanja povezanosti između zbilje i prezentacije. Izložba ostaje otvorena do 13. travnja.

Prodiranje u strukturu

Ljubljana Sadašnja retrospektivna izložba Stane Jagodiča, u Photon Gallery u Ljubljani, posvećena je specifičnom segmentu njegova stvaranja: montaži rentgenskih snimaka, pri čemu umjetnik vješto isprepleće znanstvenu uporabu fotografije i njezinu umjetničku predodžbu. Autor koji je šezdesetih bio aktivan u nekoliko medija, fotografiji, slikarstvu, grafici, karikaturi, instalaciji, performansu, sedamdesetih se okreće fotografiji i fotokolažu, a dvadeset pet godina njegova fotografskog umjetničkog stvaranja ima uporište u avangardi, početke dugujući uzorima poput Marcela Duchampa i Mana Raya.

Autor u objema serijama fotografija X-Ray Art, koje su prikazane na izložbi (a koje su nastale u potpuno drugim razdobljima života umjetnika, sedamdesetih i devedesetih) mijenja značenja, pretvarajući rentgenske snimke u predmete svakodnevne uporabe, čime one postaju eksperiment prodiranja u unutarnju strukturu organskog i anorganskog, u svijetu, čovjeku i stroju. Autor nadalje dodaje nove elemente iz svakodnevnoga života, potrošene predmete suvremenog života, dobivajući tako ponovno nove vrijednosti i značenja. Uz to njegovo dijelo postaje tako jedinstveno i u kontrastu s uobičajenim kapacitetom fotografije za beskonačnu reprodukciju. Izložba traje do 5. travnja.

Slučajna lica

Zagreb Miljenko Marotti, liječnik koji je vrlo kasno s fotografskim radovima uspješno izašao u javnost (sedamdeset tri fotografije primljene su mu na 77 salona pod pokroviteljstvom FIAP-a), dobitnik je brončane plakete Janez Puhar za minijature (2004) i FIAP-ove vrpce na međunarodnim salonima u Osijeku 2006, u Pessacu 2007, Budimpešti 2007, Mersinu 2007) izložio je u fotoklubu Croart Ukradene portrete. Nasumično izabrane ljude koje je fotografirao zaustavivši ih u trenutku, nakratko ih zamolivši za pažnju, ne ostvarujući dublji kontakt, ne zanimajući se za kontekst i njihovu cijelu priču. Iznenađeni pogledi ili oni koji nisu ni svjesni fotoaparata ili strpljivo čekaju da budu fotografirani, svi na isti način govore ogoljenije o ljudskosti, poput slučajna susreta u vlaku, gdje ipak otkrivamo sve o osobi koju vidimo prvi i vrlo vjerojatno posljednji put. Raznolikost rasa, poznatih i nepoznatih osoba upravo pridonosi tom dojmu. Izložba ostaje zatvorena 12. ožujka.

Dina Ivan