Svakim danom sve veća moć

Svakim danom sve veća moć

Osim problema zaštite privatnosti i uporabe društvenih veza u kriminalnim aktivnostima, sve je veći problem i stvaranje ovisnosti o internetu – virtualnim društvenim mrežama i gubljenju društvenih veza sa stvarnim životom. Gotovo deset posto korisnika interneta može se nazvati ovisnicima o internetu

Virtualne društvene mreže sve su veći izazov za suvremeno društvo. Do prije desetak godina ljudi su komunicirali uglavnom s osobama u neposrednoj geografskoj blizini. No, s pojavom interneta geografska udaljenost gubi na važnosti. Broj osoba koje poznajemo s prosječnih je stotinjak višestruko uvećana i interesno usmjerena. Ljudi udaljeni tisućama kilometara mogu vrlo brzo pronaći istomišljenike, neovisno koliko uske interese imaju. Mogućnost umrežavanja posredovanjem interneta omogućila je svim ljudima, ali i teroristima, da međusobno razmjenjuju informacije i koordiniraju svoje aktivnosti. Al Qaida nikada ne bi ni postojala da nije bilo interneta. Jednako se tako teroristički napadi u New Yorku, Madridu i Londonu nikada ne bi dogodili, jer se njihovi akteri ne bi mogli upoznati, odnosno koordinirati.

Popularizaciju virtualnih društvenih mreža, pogotovo među mladim ljudima, omogućila je jednostavnost uporabe internetskih servisa kao što su blog, web-stranice za razmjenu fotografija, videa i informacija te stranice za uspostavljanje društvenih mrežnih kontakata. Od travnja 2006. do travnja 2007. godine uporaba društvenih mreža porasla je za gotovo 700 posto. Broj blogova od ožujka 2003. do ožujka 2007. s nekoliko stotina tisuća porastao je na 70 milijuna, s prosječnim dnevnim porastom od 120 tisuća. Već 2004. blogeri su dnevno objavljivali više nego Associated Press i Reuters zajedno.

Servisi kao Youtube, Secondlife, Facebook, Myspace promijenili su način komuniciranja među ljudima. Danas govorimo o dijalogu umjesto propovijedanja. Svaka se informacija lako može provjeriti na internetu, pa koncept objektivnosti sve više prelazi u transparentnost pod parolom reci tko si i zagovaraj svoje mišljenje. Popularnost virtualnih društvenih mreža usporedno prati gubitak povjerenja u vlasti, medije i poduzeća, što vodi do promjene u načinu infomiranja.

Zahvaljujući virtualnim društvenim mrežama došlo je do pomaka nadzora nad tokom informacija i to s institucija (vlasti, korporacija ...) na pojednice, koji posredovanjem društvenih mreža dostavljaju alternativne informacije. Novi stvaratelji mišljenja vrlo se često skrivaju iza virtualnih imena, ali njihovi utjecaj i moć svakim su danom sve veći. Navedimo samo primjer posljednjih izbora za Sabor RH, kada su zvijezde postali oni čije su pogreške bile prikazane na servisu Youtube. Glavne afere o kojima je raspravljala hrvatska nacija proizašle su s hrvatskih blogova. Ipak, prebacivanje političkog / društvenog života u virtualni svijet i obratno nije isključivo hrvatska karakteristika. Onaj tko želi biti predsjednik Sjedinjenih Država mora imati svoj profil na Facebooku. Svoje mjesto tako su na toj stranici za društveno umrežavanje našli i Barak Obama, Hilary Clinton i John McCain.

Najdemokratskiji medij – internet i virtualne društvene mreže koje se ostvaruju njegovim posredovanjem imaju i loše strane. Problem zaštite privatnosti sve je aktualniji. Ljudi na internetu, a posebno na virtualnim društvenim mrežama, objavljuju svoje demografske podatke, političke preferencije, oblike ponašanja i, što je najvažnije, svoje kupovne preferencije. Sve to zajedno korporacijama je idealan izvor podataka za plasiranje proizvoda i pretvaranje ljudi u potrošače. Korporacije nikada nisu imale tako veliku žarišnu skupinu za plasman svojih proizvoda i usluga. Proizvode više ne prodaju trgovački putnici ni oglasi, nego prijatelji koje smo upoznali ili smo s njima ostali u kontaktu upravo zahvaljujući virtualnim društvenim mrežama. Pritom treba imati na umu da je izravni marketing ostvarivao svega tri posto efektivnosti, dok se marketinško iskorištavanje virtualnih mreža, na osnovi preporuka prijatelja, pokazalo uspješnim u čak 80 posto slučajeva.

Osim problema zaštite privatnosti i uporabe društvenih veza u kriminalnim aktivnostima, sve je veći problem i stvaranje ovisnosti o internetu – virtualnim društvenim mrežama i gubljenju društvenih veza sa stvarnim životom. Gotovo deset posto korisnika interneta može se nazvati ovisnicima o internetu.

Kakva će biti budućnost, nije moguće predvidjeti. Internet potresaju temeljite promjene svakih dvanaest do osamnaest mjeseci. Je li naša budućnost Facebook ili nešto drugo, tek moramo vidjeti. Svakako, sve je veći broj mladih ljudi koji žive online, kupuju online i igraju se online, a, kako je »Business-Week« napisao još lani, njihova moć svakim je danom sve veća i veća.

Mato Brautović

Mato Brautović (1977) rođen je u Dubrovniku, na čijem je sveučilištu zaposlen na Odjelu za komunikologiju. Magistrirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu s temom Informacijska sigurnost i terorizam na internetu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Karakteristike novih medija u funkciji online-novinarstva. Područje su njegova znanstvenog interesa online-novinarstvo i online-odnosi s javnošću te sigurnosni aspekti interneta.