Plakir u ZKL-u

Plakir u ZKL-u

Premijerom Plakira u režiji Joška Juvančića, najavljenom za 28. veljače, Zagrebačko kazalište lutaka priključuje se obilježavanju 500. obljetnice rođenja Marina Držića, a pritom i samo slavi šest desetljeća postojanja. Dramska igra napisana vjerojatno 1556. za izvedbu na piru dubrovačke vlastele, Plakir je poznat i pod naslovom Grižula, a s peripetijama pet zaljubljenih parova koji lutaju šumom nudi igru između vilinskog svijeta i ljudi, slično kao i Shakespeareov San ivanjske noći. U ZKL-u izvest će ga Marina Kostelac, Pero Juričić, Andrea Baković, Danijela Čolić-Prizmić, Luka Peroš i drugi. Lutke, scenografija i kostimi autorski su rad Vesne Balabanić, koreografiju potpisuje Zaga Živković, a glazbu Đelo Jusić. Da predstava bude potpuno dubrovačka pobrinuli su se i Miše Martinović kao lektor te Doris Šarić-Kukuljica kao suradnica redatelja.

Gumbekovi dani kod Histriona

Od 5. do 20. ožujka Glumačka družina Histrion u svojem zagrebačkom domu organizira festival kabareta Gumbekovi dani, nazvan tako u čast histrionske legende Mladena Crnobrnje. Program je sastavljen od petnaest kazališno-glazbenih produkcija, gostujućih i domaćih, među kojima je i praizvedba kabareta Zlatka Viteza pod naslovom Hrvatski kokošinjac, koja je na rasporedu 19. ožujka. Iz Splita dolazi Mujičićeva Babina guica u produkciji tamošnjega HNK, a iz Rijeke lutkarska predstava istog autora Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk. Iz Ljubljane gostuje izvanredna predstava Mestnoga gledališča Patty Diphusa, ispovijedi pornodive, prema tekstovima Pedra Almodovara, dok iz Sarajeva stiže Miodrag Trifunov s komadom Svjedok. Ljubomir Kerekeš igrat će svojeg Dimnjačara, Jasna Bilušić Piaf, Duško Valentić E, moj sokole, a sami Histrioni većinu repertoara: od Hercegovaca za volanom, preko Spelancije od Stanca i Falštofijade do, jasno, Zagrebačkog cabareta.

Kauboji u Exitu

Premijera nove predstave Teatra Exit, Kauboja u režiji Saše Anočića, u kojoj plešu, pjevaju i sviraju Živko Anočić, Matija Antolić, Saša Anočić, Hrvoje Barišić, Krunoslav Klabučar, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak i Ivana Starčević, pomaknuta je na 6. ožujka.

Zeleni kakadu u Komediji

Nino Škrabe, član nekadašnjega troglavog zmaja domaćega pučkog kazališta Mujičić-Senker-Škrabe, vratio se na histrionsku Opatovinu prije nekoliko godina obradom Šenoine Ljubice, dok se u Kazalište Komedija, koje još pamti izvornu verziju njihova mjuzikla O’Kaj, vraća Zelenim kakaduom. Ponovno je riječ o obradi, ali ovaj put je predložak istoimeni komad Arthura Schnitzlera. Iz vizure glumačke družine koja zarađuje nastupom u krčmi čak i dan prije pada Bastille, on govori o povijesti i malim ljudima koji, ako joj se već ne mogu oduprijeti, pokušavaju barem živjeti uz nju. Suvremena Škrabeova inačica situaciju je postavila u dane prije oslobođenja Zagreba 1945, a u Zelenom kakaduu nalaze se ponovno i oni koji odlaze i oni koji dolaze. Kakve veze s tim imaju glumci, premijerna će publika saznati 6. ožujka, u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Ivice Zadra, Saše Bunete, Sanje Marin, Mile Elegović, Vande Winter, Jasne Palić Picukarić, Zlatka Ožbolta.

Jebote, kolko nas ima! u Kerempuhu

Satiričko kazalište Kerempuh s dramama Nine Mitrović već ima iskustva, jer je najprije u sklopu Dana satire ugostilo njezinu prvu uspješnicu, riječku produkciju Komšiluka naglavačke, a poslije i samo postavilo morbidnu parafrazu Ibsena Kad se mi mrtvi pokoljemo. Uspješna suradnja nastavlja se komadom jednako provokativna naslova Jebote, kolko nas ima!, posuđenim od navijača. U režiji Franke Perković 7. ožujka u Kerempuhu će praizvedbu doživjeti priča o hrvatskoj zbilji. Okosnicu čini kriminalistički zaplet o lopovu kojega, jasno ne njegovom voljom, u policijskoj postaji očekuje pravda, ali to je pravda tranzicijskoga društva temeljena na krađi i korupciji. U predstavi igraju Nina Erak-Svrtan, Anita Matić Delić, Hrvoje

Kečkeš, Antun Tudić, Borko Perić, Mario Mirković, Filip Juričić i Željko Königsknecht. Scenograf je Ivo Knezović, kostimografkinja Barbara Bourek, koreograf Rajko Pavlić, dok je songove napisao Dražen Ferenčina.

Igor Ružić