Iz Ukrajine

»Dubrovnik«, časopis za književnost i znanost, ur. Ivana Burđelez, god. XVIII, 3/2007, Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, 2007.

Časopis »Dubrovnik« na 380 stranica donosi, kao i obično, bogate i raznovrsne priloge, u rubrikama Ukrajina u prošlosti i sadašnjosti (urednika Jevgenija Paščenka), Poezija, Proza, Ogledi, Memoari i Osvrti. Ukrajina u prošlosti i sadašnjosti središnja je rubrika i temat ovoga broja, koja se proteže na 190 stranica, a predstavlja zanimljive tekstove – u prvome redu Borisa Graljuka, koji crticama iz povijesti hrvatsko-ukrajinskih doticaja od kraja 16. i u 17. stoljeću progovara o znamenitim Hrvatima, neposrednim svjedocima velikih vojnih sučeljavanja u Ukrajini za vrijeme takozvane Kozačine, odnosno borbe za obranu teritorija i stanovništva ukrajinskih zemalja. Jevgenij Paščenko pak progovara o gradovima Kijevu i Odesi, Rajisa Trostinska iznosi činjenice o kozačkome gradu Harkivu, a Taras Voznjak o Lavovu – negdašnjem dijelu povijesnog ekonomskog tržišta srednje Europe, a nakon 1939. pograničnom, perifernom gradu. Jevgenij Paščenko piše i o fenomenu Tarasa Ševčenka – velikog ukrajinskog pjesničkoga klasika iz prve polovice 19. stoljeća, dok isti autor zajedno s Tomislavom Pavićem razmatra uzlet i slom ukrajinske avangarde kroz ličnost ukrajinske moderne – Volodimira Vinničenka. Naposljetku, priložen je izbor iz ukrajinske poezije Andrija Bondara, Sergija Žadana, Sergija Pantjuka, Nazara Fedoraka, Ivana Lučuka, Jurija Andruhoviča, Oleksandra Irvaneca, Viktora Neboraka, Semena Libona i Jurka Pozajaka, a sve u prijevodu Fikreta Cacana, a s dodatnim prilogom Rostislava Semkiva o ukrajinskoj poeziji odnosno osvrtom Jevgenija Paščenka i Vesne Bajrić o hrvatsko-ukrajinskom prevođenju. Uz dvadesetak slikovnih priloga u boji, temat o Ukrajini nastavlja se tekstom Volodimira Sergijčuka Tragedija Ukrajine i europski gubitak odnosno onim Oleksandra Griščenka i Maksima Strihe o kulturnim epohama i kulturnoj politici u Ukrajini počevši od srednjovjekovnog 9. stoljeća do suvremenosti. Završni je tekst promišljanje Andreja Kurkova o nezavisnoj Ukrajini kao inertnom nastavku SSSR-a.

Od preostalih tekstova svakako spomenuti treba onaj Josipa Lisca o profesoru i znanstveniku Daliboru Brozoviću u povodu 80. obljetnice života, baš kao i fragmente memoarskih zapisa Žarka Domljana.

Katarina Marić