Za Dane hrvatskog filma prijavljeno 246 filmova

Za Dane hrvatskog filma prijavljeno 246 filmova

Zagreb, 11. veljače Na natječaj za program konkurencije 17. dana hrvatskog filma, koji će se od 25. do 30. ožujka održati u zagrebačkom Studentskom centru, prijavljeno je 246 filmova, a popis onih koji će biti uvršteni u konkurenciju znat će se do kraja veljače, izvijestili su organizatori DHF.

Među prijavljenim je radovima 38 igranih filmova, 75 dokumentaraca, 19 animiranih filmova, 24 eksperimentalna filma, 63 namjenska filma i 27 glazbenih spotova.

U tijeku je postupak izbora filmova za konkurenciju, a selektori su Ognjen Sviličić (za igrane filmove), Nana Šojlev (za dokumentarne filmove), Midhad Ajanović (za animirane filmove), Ivan Faktor (za eksperimentalne filmove) i Mladen Martić (za namjenske filmove i glazbene spotove).

Filmovi se natječu za Veliku nagradu za najbolji film festivala te nagrade za najbolju režiju, scenarij, montažu, glazbu, kameru, debitanta i producenta. Dodjeljuju se i nagrade Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolje filmove po pojedinim kategorijama, nagrada Hrvatskog društva filmskih redatelja Jelena Rajković za najboljega redatelja mlađeg od trideset godina te Zlatnu uljanicu katoličkog tjednika »Glas Koncila« za promicanje etičkih vrijednosti na filmu.

Dani hrvatskoga filma ove su godine uveli i nagradu za najbolji film po glasovanju publike, dok će se prijavljeni filmovi koji ne uđu u program konkurencije natjecati za Nagradu salona odbijenih.

Goranov vijenac Jasni Melvinger

Zagreb, 6. veljače Goranov vijenac za ukupan prinos pjesničkoj umjetnosti dodijelit će se pjesnikinji Jasni Melvinger u okviru Goranova proljeća, manifestacije koja se ove godine održava 45. put. Odluku je donijela prosudbena komisija u sastavu Tonko Maroević, Miroslav Mićanović, Delimir Rešicki, Ivan Rogić Nehajev i Mile Stojić.

Jasna Melvinger (Petrovaradin, 1940) pjesnikinja je, esejistica, prozaistica i jezikoslovkinja na novosadskom Filozofskom fakultetu. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U književni život stupila je 1956, pjesmom objavljenom u novosadskom književnom listu »Polja«. Njezin književni opus čini jedanaest zbirki stihova. Baveći se hrvatskom književnom poviješću 19. stoljeća, priredila je šest knjiga i napisala za svaku pogovor. Plod njezina stručnog rada šest je srednjoškolskih udžbenika u koautorstvu te visokoškolski priručnik Leksikologija. Za književni rad dobila je nekoliko priznanja, uz ine, i povelju Visoka žuta žita za sveukupni književni opus i trajni prinos hrvatskoj književnosti od strane Umjetničkog odbora 17. Pjesničkih susreta Drenovci 2006.

Nagrada Goran za mlade pjesnike, za koju se natjecalo 76 autora, pripala je apsolventici Antoniji Novaković za rukopis Lako mi je biti lošija. O toj nagradi odlučila je prosudbena komisija u sastavu Miroslav Kirin, Branislav Oblučar i Darija Žilić.

Nagrade će biti uručene 16. ožujka 2008. u Lukovdolu, na svečanosti otvaranja 45. Goranova proljeća.

Festival mediteranskog filma u Splitu

Split, 4. veljače Uz Festival novoga filma, Split će od ove godine imati i Festival mediteranskog filma, koji će se održati od 27. do 31. svibnja. Festival je zamišljen kao petodnevna smotra filmova s područja Mediterana koje splitska publika nema priliku vidjeti u redovitoj kinodistribuciji. Uz glavni, tijekom festivala odvijao bi se i popratni filmski program i različita događanja kao što su koncerti, zabave, izložbe, predavanja, tribine i okrugli stolovi.

Festival i ideje koje stoje iza njega predstavili su direktor festivala Alen Munitić i producentica Tanja Prpić Marenić. U glavnom će programu biti petnaestak filmova, među kojima će biti The Edge of Heaven Fatiha Akina i Diving Bell and the Butterfly Juliana Schnabela. Filmovi će se u dnevnom terminu prikazivati u kinoteci Zlatna vrata, a dvije večernje projekcije planiraju se na otvorenom, na splitskim Prokurativama. Slogan je festivala Zakvačite se za filmove!, a vizualni identitet osmislio je Ljubomir Mateljan.

U okviru festivala održat će se okrugli stol koji će se baviti Sredozemljem, kulturom i položajem Splita i Hrvatske u regiji. U popratnom programu prikazivat će se retrospektiva nešto starijih sredozemnih filmova u izboru Tanje Vrvilo.

Stalni ansambli i u manjim kazalištima

Zagreb, 1. veljače Pokretanje stalne profesionalne produkcije i osnivanje stalnih kazališnih ansambala ključni su za revitalizaciju kazališta u manjim sredinama, istaknuto je na konferenciji u Ministarstvu kulture, održanoj nakon sastanka predstavnika kazališta iz deset hrvatskih gradova i Ministarstva.

Ministar kulture Božo Biškupić smatra da će se uspostavom čvrstoga sustava stalnih ansambala mladim glumcima s triju hrvatskih dramskih akademija pomoći pri zapošljavanju, no, ocijenio je kako profesionalizacija kazališta jamči i višu kvalitetu programa. Izvijestio je da je na sastanku s ravnateljima dogovoreno da će Ministarstvo financijski poduprijeti programski dio kazališta, kako bi ona dio proračuna mogla preusmjeriti za druge svrhe.

Po njegovim riječima, u razgovoru s ravnateljima zaključeno je da je potrebno da se županijske vlasti više uključe u sufinanciranje kazališnoga života u svojim sredinama, primjerice plaćanjem prijevoza za djecu kada se odlazi u posjet kazalištima. Ravnatelji kazališta i kazališnih družina iz Virovitice, Vinkovaca, Požege, Čakovca, Karlovca, Velike Gorice, Siska, Pule, Zadra i Šibenika pozdravili su inicijativu Ministarstva i pohvalili dosadašnje rezultate novoga Zakona o kazalištima. U godinu dana Zakon je donio velike pomake u kazališnom životu. Uspjeh bi bio potpun da tih deset gradova osnuje stalne kazališne ansamble, rekao je Miran Hajoš iz Kazališta Virovitica.

Predsjednik Kulturnoga vijeća za dramske umjetnosti Želimir Mesarić ocijenio je da će profesionalizacija kazališta studentima ponuditi alternativu za pošast sapunica u kojima su mnogi angažirani, te da će omogućiti veću fluktuaciju među kazalištima.

Predsjednica Kulturnog vijeća za glazbu i glazbenoscenske umjetnosti Jagoda Martinčević smatra da je jedna od važnijih funkcija kazališta u manjim sredinama suradnja sa školama i odgoj kazališne publike, o čemu, ustvrdila je, ovisi budućnost tih kazališta.