Nominirani finalisti za Lajpcišku nagradu

Nominirani finalisti za Lajpcišku nagradu

Njemačka U Leipzigu su objavljena imena 15 finalista nominiranih za Nagradu sajma knjige 2008, koja se predaje u kategorijama beletristike, publicistike i prijevoda.

Za beletristiku nominirani su Jenny Erpenbeck s Heimsuchung, Sherko Fatah s Das dunkle Schiff, Clemens Meyer s Die Nacht, die Lichter, Ulrich Peltzer s Teil der Lösung i Feridun Zaimoglu s Liebesbrand. U kategoriji publicistike natječu se Bernd Greiner s Krieg ohne Fronten. Die USA in Vietnam, Irina Liebmann s Wäre es schön? Es wäre schön! Mein Vater Rudolf Herrnstadt, Thomas Karlauf sa Stefan George. Die Entdeckung der Charisma, Michael Maar sa Solus Rex i Jan Philipp Reemtsma s Vertrauen und Gewalt. Versuch über eine besondere Konstellation der Moderne, dok su u kategoriji prijevoda nominirani novi prijevodi Stendhala, Homera i još neki. Nagrada Lajpciškog sajma, dotirana s ukupno 45.000 eura, predaje se četvrti put, 13. ožujka. Ulomci svih nominiranih knjiga mogu se čuti na adresi www.literaturport.de.

Lessingova naknadno dobila Nobela

Velika Britanija Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za književnost Doris Lessing, koja u prosincu zbog bolesti nije mogla prisustvovati svečanosti dodjele nagrade u Stockholmu, naknadno ju je dobila u Londonu.

U londonskoj galeriji Wallace Collection 88-godišnjoj književnici švedski veleposlanik Staffan Carlsson predao je nagradu u obliku medalje i novčane nagrade vrijedne deset milijuna švedskih kruna. Doris Lessing jedanaesta je žena koja je dobila najpoznatiju književnu nagradu na svijetu, koja se predaje od 1901.

Umro čileanski pisac Teitelboim

Čile Čileanski pisac i komunistički političar Volodia Teitelboim Volosky umro je u 92. ­godini.

Rođen u Chillánu kao sin židovskih useljenika iz Ukrajine, Teitelboim je studirao pravo, ali se od rane mladosti okrenuo književnosti i novinarstvu. Kao član Komunističke partije četrdesetih godina bio je na meti progona, a neko je vrijeme bio i u zatvoru. Godine 1965. izabran je za senatora Santiaga, na kojem je položaju ostao do vojnog udara 11. rujna 1973. Tijekom Pinochetove diktature živio je u egzilu u Europi, najvećim dijelom u Moskvi, o čemu svjedoči i Noches de Radio, zbirka tekstova koje je emitirao putem moskovskog radija. Dobitnik čileanske Nacionalne nagrade za književnost 2002, najpoznatiji je po memoarima, biografijama i esejima. Među poznatim djelima su mu Hijo del salitre iz 1952, Pisagua. La semilla en la arena, El pan y las estrellas i La palabra y la sangre iz 1986, te biografije Pabla Nerude i Jorgea Luisa Borgesa. Sućut zbog Teitelboimove smrti izrazili su predstavnici političkih stranaka i vlade te čileanska predsjednica Michelle Bachelet.

Preminuo Dieter Noll

Njemačka Jedan od najpoznatijih istočnonjemačkih pisaca, Dieter Noll, umro je u osamdesetoj godini u Zeuthenu kod Berlina.

Noll, koji je potkraj Drugoga svjetskog rata mobiliziran u Wehrmacht, nakon čega je završio u američkom zarobljeništvu, u svom je glavnom djelu, dvosveščanoj autobiografiji Die Abenteuer des Werner Holt (1960. i 1963), opisao razvoj od bivšeg vojnika Wehrmachta do pristaše socijalizma. Knjiga o ratnoj i poratnoj sudbini glavnoga junaka prodana je u više od dva milijuna primjeraka, po njoj je snimljen film, a u Njemačkoj Demokratskoj Republici pripadala je u školsku lektiru. Noll, poznat i po romanu Kippenberg iz 1979, smatra se piscem bliskim bivšem DDR-ovu režimu. Bio je suradnik lista »Neues Deutschland« i dopredsjednik istočnonjemačkog društva književnika. Sudjelovao je i u političkom napadu na kolege Stefana Heyma, Joachima Seyppela i Rolfa Schneidera 1979.

Polemike oko zemlje gosta Torinskog sajma

Italija Organizatori Torinskoga sajma knjige ostaju pri pozivu Izraelu da u povodu šezdesete obljetnice osnutka države bude zemlja gost, i nakon što je dio političara ljevice tražio bojkot sajma.

Sudjelovanje izraelskih pisaca ne služi političkim, nego isključivo kulturnim ciljevima, naglasili su organizatori i odbili zahtjev komunističkih političara da se istodobno i Palestina proglasi zemljom gostom. Talijanski nobelovac Dario Fo također je tražio da se Izraelci i Palestinci istodobno stave u središte, dodajući da poziv Izraelu ne pridonosi miru u situaciji u kojoj čak i tamošnji intelektualci kritiziraju blokadu pojasa Gaze. Izraelski pisac Amos Oz obranio je poziv, podsjetivši na posredničku ulogu književnosti, dok je njegov kolega David Grossman izrazio zabrinutost da je u pozivu na bojkot manje riječ o sajmu, a više o pravu na opstojnost Izraela. Međunarodni sajam knjiga održava se u Torinu od 8. do 12. svibnja i jedan je od važnijih skupova europskih izdavača i knjižara.

Iva Krtalić Muiesan