Arithmetika Horvatszka

Arithmetika Horvatszka

Autorica Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica, dimenzije 48,28 x 24,14 mm, naklada 200.000, datum izdanja 25. siječnja 2008.

Do polovine 18. stoljeća pučko školstvo u Habsburškoj Monarhiji nije bilo organizirano Katkad su učiteljsku službu obavljali učitelji koje su postavljale općinske vlasti, a katkad župnici. Učenike su poučavali čitanju i pisanju, no tek sredinom 18. stoljeća zna se da su ih učili i računati. Udžbenici iz računa tad su postojali samo na stranim jezicima, a puk je trebalo poučavati na hrvatskome jeziku. Zbog toga je Mijo Šilobod Bolšić napisao prvu aritmetiku na hrvatskom jeziku kajkavskim narječjem, koja je tiskana godine 1758. u Zagrebu pod naslovom Arithmetika Horvatszka.

Mijo Šilobod Bolšić rođen je 1725. u Svetom Martinu pod Okićem, gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju izučavao u Beču, a teologiju u Bologni. Bio je župnik u raznim župama u kajkavskim krajevima Hrvatske. Napisao je nekoliko djela raznolika sadržaja na hrvatskom i latinskom jeziku, no najpoznatiji je po vrlo opsežnoj aritmetici. Njegov udžbenik podijeljen je na četiri dijela: prvi sadrži četiri računske operacije: zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje; drugi dio opisuje sve operacije s razlomcima, treći sadrži jednostavno i složeno trojno pravilo, a četvrti praktične trgovačke račune, dugove, dobitke, gubitke, račun smjese i mnoge druge. Na kraju su, na trideset šest nepaginiranih stranica, donesene različite praktične tablice. To potpuno određuje namjenu i svrhu ovoga djela, naime, poznavanje temeljnog računa i svih onih računa koji se pojavljuju u praktičnom životu, osobito u trgovini.

Budući da je taj udžbenik pisan hrvatskim jezikom, u njemu se prvi put pojavljuje i hrvatsko aritmetičko nazivlje. Šilobod se očito poslužio nazivima koji su već postojali u rječnicima, no to nije bilo dovoljno pa se našao pred velikim problemom da prvi put u tiskanoj knjizi zabilježi postojeće matematičko nazivlje, zatim da prilagodi nazivlje koje se već nalazilo u rječnicima (posebno kod Ivana Belostenca) te da sâm skuje nazive koji su mu trebali koristeći se već postojećim korijenima pojedinih riječi srodnoga značenja u hrvatskome kajkavskom jeziku.

Šilobodova aritmetika ima veliko značenje u hrvatskoj kulturi i to posebno zato što je riječ o prvoj aritmetici na hrvatskom jeziku u kojoj se prvi put pojavilo sustavno uporabljeno hrvatsko matematičko nazivlje. Arithmetika Horvatszka imala je veliku ulogu u prosvjećivanju hrvatskoga puka u doba kad je došlo do velikih potreba za poznavanjem računa u trgovini i gospodarstvu.

Autor je teksta objavljena u deplijanu, koji ovdje prenosimo u skraćenu obliku, Žarko Dadić. Marka je izdana u arku od dvadeset maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol