Preminuo Fedor Wenzler

Zagreb 23. siječnja Ugledni hrvatski arhitekt i sveučilišni profesor u mirovini Fedor Wenzler (1925 – 2008) preminuo je u 83. godini života. Predavao je na Građevinskom fakultetu Svečilišta u Zagrebu i na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Autor je mnogobrojnih prostornih planova (Prostorni plan Hrvatske, 1974. sa suradnicima), generalnih urbanističkih planova (Krapina /1960/, Zabok /1961/), a najveći trag ostavio je projektima za sportsko-rekreativne centre, od kojih je najvažniji Sportsko-rekreativni centar Jarun u Zagrebu (1961–87), koji je radio sa suprugom Mirom Halambek Wenzler. Istaknuto mjesto u njegovom opusu zauzima i projekt za urbanističko-arhitektonsko rješenje novog središta Skoplja (1965. sa R. Miščević). Dobitnik je nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata Viktor Kovačić za životno djelo 2001. godine.

Turski ministar kulture u posjetu Hrvatskoj

Zagreb, 28. siječnja Ministar kulture Božo Biškupić primio je Ertugrula Günaya, ministra kulture i turizma Republike Turske sa suradnicima. Ministri su razgovarali o obnavljanju programa suradnje na području kulture između Hrvatske i Turske, suradnji arhiva, razmjeni umjetničkih izložbi te izložbi arhivske građe, kao i o mogućnosti organiziranja filmskih festivala u dvjema zemljama. Razgovaralo se i o otvaranju lektorata za hrvatski jezik u Turskoj, kao i o predstojećem sastanku Savjeta ministara kulture jugoistočne Europe, koji će se održati u Zagrebu u ožujku ove godine.

Jedna od tema razgovora bila je i aktualna kandidatura turskoga grada Izmira za održavanje svjetske izložbe EXPO 2015. Ministri su obišli Arheološki muzej u Zagrebu i razgledali izložbu Hrvatski Apoksiomen.

59. dubrovačke ljetne igre u znaku Marina Držića

Zagreb, 24. siječnja Festivalsko vijeće Dubrovačkih ljetnih igara na sjednici održanoj u Ministarstvu kulture, pod predsjedanjem ministra kulture Bože Biškupića, jednoglasno je prihvatilo izvješće o 58. dubrovačkim ljetnim igrama.

Intendant Igara Ivica Prlender Vijeće je izvijestio o programskom planu za 59. dubrovačke ljetne igre, koje će najvećim dijelom biti posvećene petstotoj obljetnici rođenja Marina Držića, najvećeg hrvatskog komediografa.

U dramskom programu uz reprizne naslove Arkulin Marina Držića, San ljetne noći Williama Shakespearea te Ekvinocijo Iva Vojnovića, bit će izvedene i tri koprodukcije: Darsa – farsa Matka Sršena u suradnji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika, Planine Marina Držića i Petra Zoranića u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih te Komedije Marina Držića i Hrvoja Ivankovića u suradnji s Akademijom dramskih umjetnosti iz Zagreba. U glazbenom programu očekuju se nastupi priznatih umjetnika iz inozemstva poput Shloma Mintza, Johna Williamsa, Gidona Kremera, Inve Mula, ali i domaćih umjetničkih virtuoza (Dunja Vejzović, Monika Leskovar, Robert Belinić, Karmen.

Otvoren Središnji odjel Gradske knjižnice u Splitu

Split, 23. siječnja Ministar kulture Božo Biškupić svečano je otvorio novouređeni Središnji odjel Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, kazavši kako je to velika svečanost za hrvatsku kulturu, jer je ta knjižnica najveća u Hrvatskoj i skrbi o stručnom radu 27 narodnih knjižnica u županiji. Naglasio je da je Vlada omogućila da se zgrada nekadašnje depandanse Doma JNA daruje gradu kako bi se u nju smjestila velika knjižnica. U nju su Ministarstvo kulture i Grad Split uložili 35 milijuna kuna, a prostire se na tri tisuće četvornih metara i četiri kata. Splićanima je sada tako na raspolaganju više od 110 tisuća naslova, najsuvremenija informacijska tehnologija sa 120 računala, pedeset naslova novina i časopisa i brojni programi za sve uzraste.

Biškupić je istaknuo da su u posljednje četiri godine u Hrvatskoj otvorene 33 nove knjižnice te najavio da će se u iduće četiri godine Ministarstvo kulture zauzeti da svako mjesto i općina dobiju svoju knjižnicu.

Tridesetak hrvatskih autora na Sajmu knjiga u Leipzigu

Zagreb, 22. siječnja Hrvatska će kao zemlja partner ovogodišnjega Sajma knjiga u Leipzigu, od 13. do 16. ožujka, predstaviti tridesetak hrvatskih autora. Ministar kulture Božo Biškupić izvijestio je da će za nastup Hrvatske, za koji je dosad izdvojeno oko dva i pol milijuna kuna, izaći jedanaest knjiga hrvatskih autora i antologija s djelima njih četrdeset. Do početka sajma na njemački će se prevesti knjige Olje Savičević Ivančević, Igora Štiksa, Miljenka Jergovića, Borisa Perića, Mire Gavrana, Borisa Dežulovića, Ede Popovića, Drage Glamuzine, Alide Bremer, Delimira Rešickog, Ivane Sajko. Popis će se objaviti 12. veljače (na web-stranici www.crobuch.de), kad će se u Berlinu javnosti predstaviti i program Leipziškog sajma. Projekt predstavljanja hrvatske književnosti u Njemačkoj nastavit će se i u sljedeće tri godine.

Natječaj UNESCO-a za kulturne programe

Zagreb, 20. siječnja U svrhu unapređenja suradnje Republike Hrvatske s UNESCO-om, Ministarstvo kulture i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO objavili su Poziv za prijavu projekata iz područja obrazovanja, znanosti, kulture i komunikacija u sklopu UNESCO-ova Participacijskog programa za 2008/2009. Obrasci za prijavu projekta na hrvatskom i na engleskom jeziku nalaze se u prilogu i na stranici Ministarstva kulture (http://www.min-kulture.hr/). Rok za dostavu prijava je 11. veljače 2008.

Otvoren Hrvatski audio-vizualni centar

Zagreb, 18. siječnja Potpisivanjem ugovora s Ministarstvom kulture s radom je počeo Hrvatski audio-vizualni centar, koji bi trebao pridonijeti novom, poboljšanu sustavu financiranja hrvatskog filma. Na svečanom otvaranju Hrvatskog audio-vizualnog centra potpisan je Ugovor o preuzimanju poslova i zadataka u području audio-vizualne djelatnosti, koji je u ime Ministarstva kulture potpisao Božo Biškupić, a u ime Hrvatskog audio-vizualnog centra privremeni ravnatelj Albert Kapović.

Ministar Biškupić očekuje da će, uz sredstva iz državnog proračuna, hrvatski film dobivati dodatnih četrdeset do pedeset milijuna kuna iz godišnjega prihoda televizijskih kuća i telekomunikacijskih mreža, ostvarena obavljanjem audio-vizualnih djelatnosti.

Privremeni ravnatelj Albert Kapović izvijestio je da bi se Hrvatsko audio-vizualno vijeće, na čiji prijedlog ministar kulture donosi Nacionalni program, moglo konstituirati početkom ožujka. Izrazio je nadu da u tijeku ove godine budu raspisana dva natječaja te da se razdvoje natječaji za filmske debitante i već afirmirane autore.

Živi i mrtvi i Trešeta u Göteborgu

Göteborg, 18. siječnja Od 25. siječnja do 5. veljače održava se 31. međunarodni filmski festival u švedskom Göteborgu, najveća i najuglednija filmska manifestacija u skandinavskim zemljama.

U službeni program festivala uvrštena su i dva hrvatska dugometražna filma – Živi i mrtvi Kristijana Milića i Trešeta Dražena Žarkovića i Pave Marinkovića. Film Živi i mrtvi prikazuje se u programu Debitanti, a Trešeta u sekciji Pet kontinenata, a oba filma imat će po tri projekcije. Film Živi i mrtvi Kristijana Milića apsolutni je pobjednik prošlogodišnjega pulskog festivala, koji je osvajanjem nagrade u Bitoli započeo i uspješan pohod po međunarodnim festivalima. Film Trešeta Dražena Žarkovića i Pave Marinkovića s uspjehom je prikazan na dvadesetak većih međunarodnih festivala na kojima je osvojio pet nagrada, između ostaloga i glavnu nagradu u Bukureštu.