Hrvatska glazba

Hrvatska glazba

Autori Ana Žaja i Mario Petrak, dizajneri iz Zagreba, dimenzije 35,5 x 25,56 mm, naklada 100.000, datum izdanja 22. siječnja 2008.

Ovogodišnja serija poštanskih maraka Hrvatska glazba posvećena je Igoru Kuljeriću i Krsti Odaku. Autorica je teksta objavljena u deplijanu, iz kojega prenosimo izvatke, Erika Krpan.

Hrvatski skladatelj i dirigent Igor Kuljerić (Šibenik, 1938 – Zagreb, 2006) diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Stjepana Šuleka (1965). Dirigiranje je usavršavao kod Igora Markeviča, a skladanje u Studiju za glazbenu fonologiju RAI-a u Milanu. Bio je korepetitor i pomoćnik dirigenta u Operi HNK u Zagrebu (1960–1967). Potom postaje članom Zagrebačkih solista, gdje svira čembalo i radi kao asistent Antonija Janigra (1966–1968). Od 1968. do 2005. dirigent je Simfonijskog orkestra i Zbora HRTV-a. Gostovao je u svim većim zemljama Europe, Sjedinjenim Državama i Rusiji. Redoviti je član HAZU postao 2004.

Počevši skladateljski razvojni put u godinama kad je glazbena avangarda u Hrvatskoj donosila prve plodove i iskustva, Igor Kuljerić nakon rane faze još pod utjecajem akademske izobrazbe sklada vrijedna svjedočanstva o tome važnom razdoblju u hrvatskoj glazbi sredine prošlog stoljeća, no ubrzo ga istraživalačka strast prema uvijek novom karakteru zvukovnosti udaljava od tih estetskih modela i upućuje prema novim spoznajnim obzorima i tehnikama. Raznolikost i sposobnost da od raskošne ljestvice različitoga oblikuje umjetnički vrijednu, sadržajnu i zaokruženu cjelinu djela čini istinski sjaj glazbenoga rukopisa Igora Kuljerića. Uvijek nov i zanimljiv, Kuljerić je jedna od najvažnijih skladateljskih ličnosti u Hrvatskoj 20. stoljeća.

Skladatelj Krsto Odak (Siverić kraj Drniša, 1888 – Zagreb, 1965) podrijetlom je iz skromne radničke obitelji. Prvi dio života, do 1919. godine – uz iznimku 1912. i 1913, koje, nakon što je bio zaređen za svećenika, provodi u Münchenu gdje uči glazbu kod patera Paula Hartmanna – veže ga uz male sredine rodnoga kraja u kojima službuje kao franjevac. Godine 1919. napušta svećenički red i konačno odlučuje posvetiti se glazbi, pa odlazi u Prag, gdje na Majstorskoj školi Konzervatorija studira tri godine kod Viteszlava Nováka. Nakon svršetka studija 1922. Odak dolazi u Zagreb, gdje će do 1962. raditi kao profesor na Muzičkoj akademiji na kojoj je razvio intenzivnu pedagošku aktivnost. Odak je hrvatskoj glazbenoj umjetničkoj tvorbi 20. stoljeća pridružio veliku i važnu ostavštinu koja se s jedne strane temelji na pozitivnom odnosu prema ideologiji nacionalnog smjera, a s druge strane je malobrojniji ali važan dio njegova opusa potpuno oslobođen utjecaja folklornih elemenata.

Izrazit polifoničar, Odak je majstor izražajne melodijske linije. Linearna je faktura podjednako istaknuta u simfonijskoj glazbi, kao i u komornim djelima ili solo pjesmi. U cjelokupnom se stvaralaštvu ističe nekoliko tematskih krugova. Česta je religijska tematika, a rado se služi temama iz Hrvatskog zagorja i Međimurja te onima s Jadrana.

Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol