Prvi festival ratnih igranih filmova

Koprivnica, 15. siječnja Prvi festival ratnih igranih filmova održan je od 15. do 17. siječnja u Koprivnici, u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) i Pučkog otvorenog učilišta.

U kinu Velebit u tri festivalska dana posjetitelji su mogli vidjeti seriju ratnih igranih filmova, od kojih je većina nagrađena ili je dobila iznimne kritike. Riječ je o nekim od najboljih filmskih ostvarenja Sjedinjenih Država, bivšeg Sovjetskog Saveza, Francuske, Italije, Rumunjske, Afganistana, Njemačke, Hrvatske, BiH te Srbije. Prikazat će se i filmovi koji su godinama bili zabranjivani u pojedinim zemljama.

Festival se organizira u povodu međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, a organizator ga je najavio kao prvu takvu manifestaciju ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Cilj je da se, uz ostalo, vidi na koji način rat i ratna stradanja obrađuju pojedine zemlje, odnosno gdje je Hrvatska u tom području, jedanaest godina nakon završetka rata.

Gosti festivala bit će mnogi poznati redatelji, glumci i scenaristi, a predviđen je i okrugli stol o ratnom filmu te izložba ratnih fotografija i knjiga o ratu.

Festival je otvorilo Harrisonovo cvijeće, poznati američko-francuski film o stradanju Vukovara, a filmu koji će okupiti najviše gledatelja bit će dodijeljeno prigodno priznanje. Pokrovitelj je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Imenovan Upravni odbor Hrvatskog audio-vizualnog centra

Zagreb, 9. siječnja Ministar kulture mr. Božo Biškupić imenovao je, na temelju Zakona o audio-vizualnim djelatnostima predsjednika i članove Upravnog odbora Hrvatskog audio-vizualnog centra. Predsjednik odbora je snimatelj Enes Midžić, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti, a članovi Goran Grgić, dramski umjetnik; Romana Matanovac, dipl. iur., Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Zoran Budak, producent. Mandat je predsjednika i članova Upravnog odbora četiri godine.

ZKM-ova predstava Galeb na festivalu u Čileu

Zagreb, 9. siječnja Predstava Galeb Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) gostuje od 15. do 21. siječnja na južnoameričkome međunarodnom kazališnom festivalu Santiago a Mil u Čileu. Predstava A. P. Čehova u režiji Vasilija Senina i izvedbi ZKM-a ondje će biti izvedena pet puta u konkurenciji uglednih svjetskih kazališnih kuća.

U predstavi nastupaju Doris Šarić-Kukuljica, Sreten Mokrović, Krešimir Mikić, Jadranka Đokić, Katarina Bistrović-Darvaš, Zoran Čubrilo, Damir Šaban, Urša Raukar, Milivoj Beader, Jasmin Telalović, Nađa Perišić-Nola i Marica Vidušić.

Međunarodni kazališni festival u Santiagu održava se petnaesti put, a prošle je godine programom privukao milijun gledatelja. Među 38 kazališnih skupina, čije će predstave biti izvedene od 3. do 27. siječnja, nastupit će i neki od najpoznatijih svjetskih kazališnih umjetnika. ZKM je protekle godine nastupio, uz ostala, i na čuvenim europskim kazališnim festivalima u Berlinu, Bruxellesu, Beču, Friburgu i Nitri.

Preminuo dramski prvak riječkog HNK Galiano Pahor

Rijeka, 5. siječnja Dramski prvak riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Galiano Pahor preminuo je u riječkoj bolnici nakon duge i teške bolesti, doznaje se iz riječkoga HNK.

Galiano Pahor rođen je 1955. u Puli. Školovao se i usavršavao u glumačkoj školi Istituto di studi per lo spettacolo u Rimu. Član glumačkog ansambla Talijanske drame riječkoga HNK postao je 1976, a 1986. prešao je u ansambl Hrvatske drame. Od 2003. bio je v.d. ravnatelja Hrvatske drame riječkog kazališta.

Galiano Pahor odigrao je više desetaka uloga u riječkoj Talijanskoj drami, u Hrvatskoj drami i u Operi. Bio je angažiran u mnogim zagrebačkim kazalištima, sudjelovao je u međunarodnim kazališnim produkcijama, a glumio je i u filmovima i televizijskim dramama. Sudjelovao je i na brojnim festivalima i dobitnik je više kazališnih nagrada.

Predsjednik Republike umjetnika Galiana Pahora odlikovao je 2001. Redom hrvatskog pletera za osobit prinos razvitku i ugledu Hrvatske i dobrobiti njezinih građana, a 2006. primio je Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu u mjuziklu, za ulogu Griše u mjuziklu Jalta, Jalta, u režiji Boyka Bogdanova.

Također je dobio nekoliko nagrada na Marulovim danima u Splitu, nagradu Orlando na 45. dubrovačkim ljetnim igrama, nagradu Zlatni smijeh na Danima satire u Zagrebu te mnoge druge nagrade.

Jurica Pavičić u žiriju kritike Berlinalea

Zagreb, 3. siječnja Hrvatski filmski kritičar i književnik Jurica Pavičić imenovan je u Žiri međunarodne kritike (FIPRESCI) 58. međunarodnog filmskog festivala u Berlinu, koji će se održati od 7. do 17. veljače 2008.

Jurica Pavičić (Split, 1965) od 1990. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina (»Slobodna Dalmacija«, »Vijenac«, »Zarez«, »Nedjeljna Dalmacija«, »Jutarnji list«...). Godine 1992. nagrađen je nacionalnom nagradom za filmsku kritiku Vladimir Vuković, za kolumnu Vijesti iz Liliputa 1996. dobiva nagradu HND-a Marija Jurić Zagorka, 2002. nagradu za doprinos novinarstvu Veselko Tenžera, a 2007. nagradu Miljenko Smoje »Slobodne Dalmacije«. Godine 2000. u HNK u Splitu praizvedena mu je drama Trovačica, za koju je osvojio nagradu Marin Držić.

Autor je romana Ovce od gipsa, Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke i Crvenkapica zbirki eseja i kolumni Vijesti iz Liliputa i Split by Night te knjige Hrvatski fantastičari – jedna književna generacija. Po njegovu romanu Ovce od gipsa, prevedenu i na njemački te proglašenim trećom najboljom knjigom godine na njemačkom govornom području u kategoriji krimića i trilera, nastao je i scenarij za film u režiji Vinka Brešana Svjedoci koji je uvršten u konkurenciju Berlinalea i nagrađen Ekumenskom nagradom. Za scenarij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Zlatnom arenom u Puli.

Teorija priče

U sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Kratki pripovjedni oblici u hrvatskoj književnosti krajem prošle godine iz tiska je, kao poseban otisak »Kronike« (br. 18-19-20, 2007), izašao zbornik Teorija priče. Panorama ideja o umijeću pričanja 1842.-2005. koji je priredio voditelj projekta Tomislav Sabljak.

Ovaj zbornik kroz radove devedesetak autora pokušava pomiriti mnoge kontradiktornosti, ali i pokazati široku lepezu raznolikih pristupa pojmu priče, ono što čini valjanost ovog postupka to je iznošenje pred čitatelja panorame ideja, posebno hrvatskih autora, od kasnog romantizma do danas; svi oni manje-više znalački impliciraju tematski i formalni aspekt priče.