POČETAK KRAJA?

POČETAK KRAJA?

Izjava s godišnje Skupštine Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, prosinac 2007.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske podupire Građansku incijativu za spas Dubrovnika u prosvjedu protiv destrukcije jedinstvenog povijesnog vrtnog predgrađa Pile, gdje se trenutačno ruše spomeničke strukture radi realizacije projekta uređenja Pila. Zbog rješenja prometa na Pilama projekt predviđa intervencije koje uništavaju više slojeva povijesnih vrijednosti Pila, a problem prometa rješava ipak samo provizorno.

Pojedini mjerodavni i ugledni stručnjaci, organizacije za skrb o spomeničkoj baštini Dubrovnika, kao što su Društvo prijatelja prirode Dub i Društvo prijatelja dubrovačke starine te građani sustavno su godinama iznosili primjedbe, kritike i alternativna rješenja u vezi s tim, ali i drugim projektima koji nedovoljno respektiraju kulturne i prirodne vrijednosti Dubrovnika i prijete im gubitkom. Nažalost te inicijative nailaze na gluhe uši. Sadašnjim potrebama trebao bi se žrtvovati dio po dio baštine Grada koja odavno ima status svjetske baštine.

Kao što godinama upozorava najveći autoritet za vrtnu kulturu i arhitekturu Dubrovnika, dr. Bruno Šišić, jedinstvenost i važnost Pila nisu dovoljno poznate ni spoznate. Pile su integralni dio velike urbane cjeline Grada, planirana četvrt posebnog urbanističkog i arhitektonskog identiteta. Pile sadrže veliko naslijeđeno bogatstvo: kultivirane vrtove, javne parkove, trgove i pjacete, mrežu estetski oblikovanih javnih komunikacija, arhitekturu svih razdoblja, među njima vrhunska dostignuća renesanse i baroka, javne spomenike, a odlikuje se ugođajem vrtnoga grada. Pile su, napokon, živi dio grada, sa žiteljima koji njeguju tradiciju i imaju snažnu urbanu svijest. Sve to obveza je za svaku inovaciju ili intervenciju u toj slojevitoj, fino strukturiranoj sredini, koju kao i urbanu jezgru treba očuvati i štititi svim sredstvima.

Društvo povjesničara umjetnosti poziva sve gradske institucije da u ime dobrobiti Grada i nacionalne kulture razmotre rješenja sadržana u projektu za Pile, kao i u Generalnom urbanističkom planu Dubrovnika i okrenu se alternativnim, defenzivnim rješenjima, koja štite naslijeđene urbanističke i arhitektonske vrijednosti. Iako promet, napose na Pilama, pripada najtežim i najozbiljnijim problemima, on je ipak samo jedan problem. Razvoj i nužna transformacija moraju počivati na usklađivanju svih problema uz osnovni, objedinjujući zahtjev, a to je zaštita baštine koja je i temelj ekonomskog prosperiteta grada. Drugim riječima, čuvanje i kultiviranje baštine ima gospodarsku, stratešku važnost.

Planovi i projekti mogu se mijenjati, ali promašene ili pogrešne realizacije teško se uklanjaju i često ostaju kao trajna šteta. Dubrovnik zaslužuje i zahtijeva najveći napor i najvišu kvalitetu. U tome ima pravo tražiti pomoć i potporu najboljih snaga u zemlji i obratiti se svijetu. Pile bi mogle proizvesti preokret bude li volje i svijesti.

Danas tu volju i svijest iskazuje Građanska inicijativa za spas Dubrovnika. Ona nema provedbenu moć, ali ima etički i kulturni legitimitet. Društvo Dub unatrag stotinu godina pridonosi svojim akcijama kultiviranju Pila. Društvo povjesničara umjetnosti pridružuju se akciji za Pile, a bude li potrebno, pridonijet će internacionalizaciji problema.

U Zagrebu, 27. prosinca 2007.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske