OSJEČKOM KAZALIŠTU ZA STOTI ROĐENDAN

OSJEČKOM KAZALIŠTU ZA STOTI ROĐENDAN

Pod krovnim naslovom 100. godina Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku velik dio ovogodišnjih Krležinih dana bio je posvećen toj važnoj obljetnici objedinivši izlaganja petnaestero znanstvenika koji su ispitali osječku kazališnu povijest od početaka kazališne aktivnosti pa do suvremenosti

Kazališno-teatrološka manifestacija Krležini dani osamnaesti su put obilježili kulturni i znanstveni život u Osijeku. Snažna je povezanost Krleže i Osijeka: počevši od Krležina glasovita Osječkog predavanja iz 1928. godine, preko praizvedbe drame U logoru te brojnih izvedbi Krležinih djela na pozornici osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta pa sve do 1987, kad je u Osijeku, u Parku kralja Petra Krešimira IV, podignut prvi spomenik Krleži na prostoru tadašnje države. Na Krležinim danima uvriježio se običaj polaganja vijenca na spomenik pred kojim svake godine netko od uvaženih krležologa održi prigodan govor, a studenti izvedu recital. Ove je godine govornik na polaganju vijenca pred Krležin spomenik bio Viktor Žmegač obrativši se Krleži prisno, u drugom licu, te podsjetivši na Krležinu književnu veličinu, a studenti Branke Brlenić-Vujić izveli su recital iz Krležinih djela. I četvrt stoljeća poslije Krležine smrti piščeva djela privlače pozornost kulturne i znanstven

e javnosti, a svako novo vrijeme samo je nov poticaj za ponovno čitanje i interpretaciju. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Krležini dani održani su osamnaesti put. Utemeljitelj manifestacije je Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, uz suutemeljitelje osječki Filozofski fakultet i Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta iz Zagreba, a pokrovitelji su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za književnost iz Zagreba te Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka.

Svjedočeći snažnu povezanost s Osijekom i njegovim kazalištem, ove su se godine i Krležini dani pridružili obilježavanju stote obljetnice osječkoga HNK, koje kontinuirano djeluje od 7. prosinca 1907. postavši nerazdvojnim dijelom povijesti hrvatskog kazališta, a stota obljetnica postojanja samo je dodatna potvrda o središnjem mjestu koje osječko kazalište zauzima u kulturnom životu u Osijeku. Krležini dani otvoreni su 11. prosinca navečer izvedbom nove predstave Miroslava Međimorca Zastave, barjaci, stjegovi nastale prema motivima Krležinih Zastava, u režiji Georgija Para, a znanstveni je dio skupa započeo 12. prosinca u svečanoj dvorani osječkoga Filozofskoga fakulteta. Branko Hećimović, predsjednik Odbora Krležinih dana, u uvodnom je govoru pozdravio sudionike skupa i studente, naglasivši važnost i kontinuitet održavanja skupa. U ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Milana Moguša, nazočne je pozdravio Nedjeljko Fabrio; u ime rektorice osječkoga Sveučiliš

ta, Gordane Kralik, prorektor Drago Žagar te intendant osječkoga HNK Vlaho Ljutić, koji je, u povodu stotog rođendana kazališta, podijelio zahvalnice. Srdačnu dobrodošlicu u ime osječkog Filozofskog fakulteta nazočnima je uputila dekanica Ana Pintarić istaknuvši kako je posebno raduje što je među sudionicima skupa mnogo Osječana.

Prvi i dio drugog simpozijskog dana – pod krovnim naslovom 100. godina Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku – bio je posvećen toj važnoj obljetnici objedinivši izlaganja petnaestero znanstvenika koji su ispitali osječku kazališnu povijest od početaka kazališne aktivnosti pa do suvremenosti. Prvi simpozijski dan izlaganjem je otvorio Stjepan Sršan osvrnuvši se na arhivsko gradivo koje svjedoči o trajnosti i kontinuitetu djelovanja osječkoga kazališta, a Vlado Obad govorio je o njemačkim putujućim družinama koje su ostavile traga na pozornici osječkoga kazališta. Marica Grigić istražila je zastupljenost antičkih pisaca na repertoaru osječkoga HNK u prvim desetljećima 20. stoljeća, a Branka Brlenić-Vujić tematizirala je feljtone o kazališnom životu u Osijeku na novinskim stranicama »Die Drau« u vremenu od 1917. do 1920, dok je Tihomir Živić govorio o vezama između Otta Krausa i osječkog kazališta. Udio Milana Ogrizovića u osječkom HNK propitao je Ivan Trojan, a Anica Bilić

istražila je koja su djela Joze Ivakića izvedena na osječkoj pozornici. Antun Petrušić načinio je pregled hrvatskih skladatelja u stogodišnjoj povijesti osječke opere, Dalibor Paulik izdvojio je bitne repertoarne oznake žanrova glazbenog kazališta u osječkom HNK, a posljednje izlaganje toga dana održao je Stanislav Marijanović podsjetivši na važnost Lava Mirskog (Lea Fritza), osječkoga dirigenta, glazbenika i intendanta. Drugi simpozijski dan otvorila je Antonija Bogner-Šaban govoreći o Branku Mešegu, još jednom kazalištarcu koji je sudjelovao u profiliranju osječkog kazališta. Sljedeće je izlaganje održao Zvonimir Ivković podsjetivši na svoja tri intendantska mandata. Borislav Pavlovski rekonstruirao je HI-FI Gorana Stefanovskog na pozornici HNK u Osijeku, a Lucija Ljubić govorila je o uprizorenjima dviju drama Davora Špišića na istoj pozornici. Temu osječkoga obljetničkoga kruga zaključio je Vlatko Perković izlažući o osječkim predstavama koje su sudjelovale na Marulić

evim danima u Splitu.

U drugoj polovici drugog dana započeo je niz izlaganja pod krovnim naslovom Povijest, teorija i praksa – hrvatska dramska književnost i kazalište. Prema uvriježenom običaju da na Krležinim danima svake godine sudjeluje i po jedan hrvatski dramski pisac, ove je godine drugi dio simpozija otvorio jedan od najznačajnijih dramatičara srednje generacije, Miro Gavran, istaknuvši smjernice kojima se rukovodi u pisanju drama te naglasivši koliko mu je važna suradnja s glumcima i njihove primjedbe prema kojima prerađuje svoje dramske tekstove. Krešimir Šimić nastavio je istraživanje o Vetranovićevu Orfeu, a Zlata Šundalić analizirala je elemente smiješnoga u hrvatskim smješnicama. Vinko Brešić istražio je drame u hrvatskim književnim časopisima 19. stoljeća, a Željko Uvanović govorio je o Krležinim djelima u filmskom mediju usredotočivši se na piščevu kozmičku dramu ratnog apsurda od novele Cvrčak pod vodopadom do filma Put u raj. Treći dan simpozija otvorio je Branimir Donat temo

m zenitističkog scenarija, a Mira Muhoberac istražila je nepoznat dio ostavštine Koste Spaića. Mani Gotovac pozabavila se kazališnim potencijalom uprizorenja Vojnovićevih i Fabrijevih djela, a dramatičara Fabrija za svoju je temu odabrao i Branko Hećimović u referatu o tekstovima Kralj je pospan i Magnifikat. Darko Gašparović i Matko Botić zajednički su pristupili postdramskom čitanju Petog evanđelja Slobodana Šnajdera, a Kristina Peternai istražila je funkcije tijela i govora u dramama Dubravka Jelačića Bužimskog. Iskustva iz prakse, režije i adaptacije potaknula su Gradimira Gojera na izlaganje o realizaciji hrvatskih dramskih tekstova na kazališnim scenama Bosne i Hercegovine. Sanja Nikčević nastavila je istraživanje angloameričkih drama izloživši dramske tekstove u kojima se očitovalo razumijevanje i točna ilustracija rata u Hrvatskoj. Posljednje izlaganje na ovogodišnjem simpoziju održala je Suzana Marjanić načinivši pregled povijesti, teorije i prakse riječke performe

rske i akcionističke scene u MMC-u Palach.

Poslije izvedbe premijerne osječke predstave prve večeri kazališna je smotra nastavljena gostovanjem splitskog HNK i izvedbom predstave Bez trećega Milana Begovića, u režiji Gorana Golovka. Treće je večeri gostovalo HNK iz Zagreba s predstavom Hasanaginica Milana Ogrizovića i Mustafe Nadarevića, a posljednje večeri mostarski je HNK izveo Bljesak zlatnog zuba Mate Matišića, u režiji Nine Kleflin. Svake se godine u Osijeku održava i predstavljanje zbornika Krležinih dana u kojemu su tiskane proširene verzije prošlogodišnjih izlaganja, a ove je godine o zborniku govorio Nedjeljko Fabrio. Na oko tristo pedeset stranica u novom je zborniku objavljeno dvadeset šest radova, a uz njih je neizostavna kronologija prošlogodišnjeg skupa, repertoar predstava, kazalo imena te sažetak na engleskom jeziku. Iste večeri bilo je i osječko predstavljanje dviju novih knjige: riječ je o novoj knjizi Nikole Batušića Riječ mati čina o kojoj je govorila Ana Lederer te o najnovijoj knjizi Antonije Bogner-

Šaban Novi sadržaji starih tema o kojoj su govorili Branko Hećimović i autorica.

Proslava osječke kazališne stogodišnjice okončana je osamnaestim Krležinim danima; osječki domaćini ponovno su okupili znanstvenike i kazalištarce na ugodnim druženjima u Osijeku i okolici, a znanstveni prinosi i sljedeće će se godine otisnuti u novom zborniku. Odbor Krležinih dana posljednjeg je dana održavanja skupa najavio temu sljedećeg savjetovanja koje će se usmjeriti na intertekstualnost i postdramsko kazalište, što će zacijelo ponovno uroditi zanimljivim znanstvenim plodovima.

Lucija Ljubić