Vijenac 362

Matica hrvatska

Naša stoljeća

»Cetinska vrila«, glasilo Ogranka Matice hrvatske Sinj, gl. ur. fra Mirko Marić, god. 15, br. 30

Naša stoljeća

slika


»Cetinska vrila«, glasilo Ogranka Matice hrvatske Sinj, gl. ur. fra Mirko Marić, god. 15, br. 30


Jubilarni, trideseti broj »Cetinskih vrila« otvara tekst Republika Hrvatska – Sinj u Domovinskom ratu (1991-1995), u kojem autor Martin Vrgoč daje kratku kronologiju događaja važnih za Sinj te Hrvatsku u cjelini tijekom prvih pet burnih godina hrvatske neovisnosti.

U nastavku slijedi prvi dio zapisa Luje Dalbela (1906–1989) o povijesti sinjske glazbe. Dalbelo je bio svjedok i kroničar života u Sinju, a s posebnim je zanimanjem pratio rad Sinjske gradske glazbe, u kojoj je i sam svirao od 1922. do 1953. Na njegov se tekst tematski nadovezuje i zapis Hane Breko Kustura sa zagrebačkog Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU o počecima crkvene glazbe u Sinju te zapis Miljenka Buljca o 25. obljetnici Klape Sinj. U arhivu franjevačkog samostana u Sinju nalazi se jedanaest rukopisnih glazbenih knjiga na latinskom jeziku s napjevima gregorijanskog pjevanja i i franjevačkog repertoara te manji broj listova pergamene sa zapisima srednjovjekovne prakse pjevanja koji početke suvremene crkvene glazbe u Sinju datiraju u 18. stoljeće. Četvrt stoljeća postojanja Klape Sinj vrijedan je jubilej iza kojeg stoji mnogo naporna rada svih članova pod stručnim vodstvom Mojmira Čačije. Jedan od vrhunaca rada klape bilo je i izvođenje pjesme Sutra ću te ponit dvojca Fiamengo i Marić.

Nakon bliske i nešto dalje prošlosti tekstom Mirine u Otoku – sjedište biskupije Ludrum? Ivane Ožanić Roguljić »Cetinska vrila« vratila su se nakratko u 6. stoljeće i podsjetila na jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Sinjskom polju – ranokršćansku baziliku s krstionicom na lokalitetu Mirine u Otoku. Najopsežniji prilog broja tekst je Prinosi proučavanju jezičnog pitanja u 19. stoljeću u Dalmaciji Miljenka Buljca, koji govori o Vjekoslavu Maštroviću, čiji su prinosi proučavanju jezičnog pitanja i kulturne povijesti 19. i 20. stoljeća upisani u mozaik istinskih domovinskih vrijednosti kojima je zadužio hrvatsku kulturu.

Popis tema kojima se bavi ovaj broj »Cetinska vrila« time, dakako, nije iscrpljen. Naći će se tu još mnoštvo zapisa o zaslužnim ljudima i pozornosti vrijednim događajima – dakle mnoštvo razloga za čitanje »Cetinskih vrila«.


Sandra Cekol

Vijenac 362

362 - 17. siječnja 2008. | Arhiva

Klikni za povratak