Vijenac 362

Književnost

KNJIŽEVNI GLOBUS

Nagrada Nadal Franciscu Casavelli

KNJIŽEVNI GLOBUS

Nagrada Nadal Franciscu Casavelli

slika

Španjolska Katalonski pisac Francisco Casavella dobitnik je najstarije španjolske književne nagrade Nadal, koja mu je dodijeljena za roman Lo que sé de los vampiros.

Djelo govori o protjerivanju isusovaca iz Španjolske 1767. Autor, rođen 1963, koji radi kao književni kritičar dnevnika »El País«, do sada je objavio Un enano espanm ol se suicida en Las Vegas i El anm o del Watusi. Nagrada Nadal, koju od 1944. predaje izdavačka kuća Destino, svake godine predaje se 6. siječnja, i pobjedniku donosi 18.000 eura. Među dosadašnjim dobitnicima Nadala bili su Carmen Laforet, Miguel Delibes, Rafael Sánchez Ferlosio, Francisco Umbral, Juan José Millas i drugi. Prošle godine nagradu je dobio Felipe Benítez Reyes s Mercado de espejismos. Isti dan kad i Nadal u Barceloni je kuća Destino predala i nagradu Josep Pla za prozu na katalonskom jeziku, vrijednu 6000 eura, autoru Melcioru Comesu za povijesni roman La batalla de Walter Stamm.


Objavljeni dobitnici nagrade Costa


slika


Velika Britanija Petoro autora, među njima komičar Al Kennedy, povjesničar Simon Sebag Montefiore i bivša poštarica čiji je roman odbilo petnaest izdavača, Catherine O’Flynn, dobitnici su u pojedinačnim kategorijama književne nagrade Costa.

Kennedy je nagrađen za roman Day, o pilotu ratnih aviona u Drugom svjetskom ratu, Sebag Montefiore za biografiju Young Stalin, a Catherine O’Flynn u kategoriji prvog romana za What Was Lost, čija se radnja odvija u jednom šoping-centru. Jean Sprackland nagrađena je u kategoriji poezije za zbirku Tilt, a Ann Kelley u kategoriji književnosti za djecu i mlade za The Bower Bird, priču ispričanu iz perspektive dvanaestogodišnje djevojčice koja čeka transplantaciju srca. Između petoro pobjednika u pojedinačnim kategorijama, od kojih svaki dobiva po 5000 funti, bira se knjiga godine, koja će biti objavljena 22. siječnja, i čiji će autor dobiti 50.000 funti. Prošle godine Costa za knjigu godine dodijeljena je pobjednici u kategoriji prvog romana, Stef Penney za The Tenderness of Wolves. Nagrada Costa osnovana je 1971. i donedavno je po bivšem sponzoru nosila ime Whitbread.

Leipciška nagrada Geertu Maku


slika


Njemačka Nizozemski autor Geert Mak dobitnik je ovogodišnje leipciške Književne nagrade za europsko razumijevanje, vrijedne 15.000 eura.

Nagrada, koja se dodjeljuje od 1994, Maku će biti predana 12. ožujka uoči otvaranja Sajma knjige u Leipzigu, koji traje do 16. ožujka. Među dosadašnjim su dobitnicima nagrade bili Aleksandar Tisma, Imre Kertesz, Eric Hobsbawm i ostali, a prošlogodišnji su dobitnici bili njemački publicist Gerd Koenen i ruski filozof Mihail Riklin. Mak, rođen 1946. u Vlaardingenu, autor je brojnih knjiga o europskim temama, među njima Een kleine geschiedenis van Amsterdam, te In Europa.


Umro Julien Gracq


slika


Francuska Francuski pisac Julien Gracq, jedan od posljednjih nasljednika nadrealizma, umro je u Angersu u 97. godini.

Romanopisac, esejist, pjesnik i kritičar, prvu je knjigu, Au château d’Argol, objavio 1938. Knjiga je privukla pozornost teoretičara nadrealizma Andréa Bretona, s kojim se Gracq odmah sprijateljio, nakon čega je nastavio pisati pod utjecajem nadrealista. Njegovim najpoznatijim djelom smatra se roman Le Rivage des Syrtes, priča o kolektivnom samoubojstvu cijeloga naroda, koji je sam Gracq opisao kao meditaciju o duhu povijesti i apokaliptičnom oblaku koji je zamračio svijest s Hitlerovim usponom. Gracq je kao prvi autor odbio uglednu Prix Goncourt, koja mu je za taj roman dodijeljena 1951. u znak prezira prema komercijalnom književnom businessu. U kasnijim se godinama Gracq posvetio ogledima i književnoj kritici, a posljednju knjigu Entretiens objavio je 2002.


Kirgistan proglasio godinu Džingisa Ajtmatova


slika


Kirgistan Kirgistan svom najpoznatijem piscu, Džingisu Ajtmatovu, koji ove godine slavi osamdeseti rođendan, posvećuje cijelu 2008.

Kako je objavilo Minstarstvo kulture u Biskeku, u godini Džingisa Ajtmatova vlada u čast autora osniva Nacionalnu nagradu Ajtmatova, koja će se predavati iznimnim predstavnicima kirgiske kulture. Pisac je međunarodni uspjeh postigao 1958. pričom Džamilija, koju je napisao kao diplomski rad na moskovskom Književnom institutu Gorki, i koju je Louis Aragon, koji ju je preveo na francuski, nazvao »najljepšom ljubavnom pričom na svijetu«. U svojim djelima, koja su prevedena na 150 jezika, Ajtmatov često upleće mitove svoje kirgiske domovine, ali bavi se i socijalnim i političkim temama.


Iva Krtalić Muiesan

Vijenac 362

362 - 17. siječnja 2008. | Arhiva

Klikni za povratak