IZ OGRANAKA

BUJE

U bujskom Pučkom učilištu 20. prosinca predstavljen je dvanaesti povijesno-književni zbornik »Bujština«, koji već dugi niz godina izdaje Ogranak Matice hrvatske iz Umaga. U zborniku su objavljene brojne crtice, zapisi i istraživački projekti o povijesnim zbivanjima i osobama, a kao i uvijek, zbornik donosi i nekoliko književnih radova autora s područja Bujštine. Pored zbornika, Matica hrvatska Umag predstavila je i posthumno objavljen roman Cirkus Ive Balentovića, književnika iz Županje, koji je veći dio radnoga vijeka proveo u Umagu.

ČITLUK

U sklopu ovogodišnje tradicionalne kulturne manifestacije Božić s Maticom u Brotnju u čitlučkom hotelu Brotnjo otvorena je zanimljiva i vrijedna izložba starih fotografija simbolična naziva Brotnjo u zrcalu prošlosti koju su pripremili Matica hrvatska Čitluk i Kulturno-informativni centar Čitluk. Izloženo je dvjestotinjak starih fotografija snimljenih od 1934. do danas.

Mirjana Barbarić autorica je izložbe likovnih radova izloženih u Velikoj dvorani Pastoralnoga centra u Čitluku u organizaciji čitlučkoga ogranka.

U Galeriji fra Didaka Buntića u Župnom uredu Čitluk 4. siječnja predavanje pod naslovom Identitet i imidž Hrvatske – između jugoslavenske prošlosti i europske budućnosti održao je Božo Skoko. Čitlučki je ogranak predavanje organizirao u suradnji sa Salonom Matice hrvatske.

ĐAKOVO

U Gradskoj knjižnici i čitaonici u organizaciji đakovačkoga ogranka u prosincu je svečano obilježena 300. obljetnica prve objavljene knjige na hrvatskom jeziku u Slavoniji Put nebeski. O knjizi su govorili Mirko Ćurić i Luka Marijanović.

GRUDE

U sklopu Dana Matice hrvatske Grude u kinodvorani u Grudama predstavljena je knjiga Pavla Pavličića Vukovarski spomenar. Knjigu su predstavili Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, i Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice hrvatske. Nakon predstavljanja vrijedne knjige održan je susret ogranaka Matice hrvatske iz Hercegovine s pred­stavnicima Središnjice. .

Nakon pozdravnih riječi, osobno i u ime predsjednika Igora Zidića, Zorislav Lukić izvanredno je govorio o autoru akademiku Pavličiću kao plodnu autoru koji je čvrsto vezan s Maticom hrvatskom. To je jedna od knjiga koju je Pavličić posvetio svom rodnom gradu. Ona je kvalitetan vodič o Vukovaru, njegovoj povijesti, o njegovoj nedavnoj prošlosti i o njegovoj sadašnjosti. »Ono što je najvažnije jest da je taj naš znameniti grad smješten zapravo u europski kontekst. Čitajući ovu knjigu upoznat ćemo ovaj grad, njegove vrednote, spomenike… kako je rekao Pavličić, ‘Vukovar je Hrvatskoj ono što je Hrvatska u svijetu, nepoznata vrijednost koju treba iznijeti na vidjelo’« – naglasio je Lukić.

U osobnom doživljaju knjige Damir Zorić je istaknuo dva glavna uvjeta potrebna za uspjeh u pisanju knjige. Imati zavičaj i imati talent. Jasno, postoji dosta autora kojima nedostaje jedan od spomenutih uvjeta. Damir Zorić je autora koji zapravo piše o našem nacionalnom zavičaju usporedio s velikanima hrvatske književnosti Ujevićem i Matošem i njihovim nostalgijama, »Malena mjesta srca moga, spomenak Brača, Imotskoga…«. Ili Matoševa Trubača sa Seine…

KARLOVAC

U povodu stote obljetnice rođenja Ljudevita Jonkea karlovački je ogranak Matice hrvatske svoje djelovanje tije­kom protekle godine posvetio tom znamenitom Karlovčaninu, filologu, akademiku i posljednjem predsjedniku Matice hrvatske prije njezine zabrane djelovanja 1971. Predsjednik Ogranka Ivan Pecoja i Neda Omrčan organizatori su izložbe i predavanja Ljudevit Jonke: Na braniku hrvatskoga jezika u prosincu u Gradskom kazalištu Zorin dom.

KOPRIVNICA

Na drevnim stazama i Golski spomenar naslovi su knjiga pjesama Tereze Salajpal koje je u ime Ogranka iz Koprivnice predstavila Maja Gjerek, ujedno i autorica predgovora.

LJUBUŠKI

Ogranak Matice hrvatske Ljubuški organizirao je u Gradskoj vijećnici tribinu Hrvatski jezik i pravopis u Hercegovini. Posjetitelji su imali prigodu čuti tri zanimljiva predavanja o toj problematici. Katica Krešić govorila je o pravopisu za niže katoličke razrede u Hercegovini, Mirela Čuvalo o hrvatskoj jezičnoj problematici u srednjim školama u Hercegovini i Radoslav Dodig o hrvatskim pravopisima od 1892. do 2007.

NOVALJA

Krug punog mjeseca prva je zbirka poezije Ivana Dabe Đona. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske Novalja, a predstavljena je na samu kraju protekle godine lijepim riječima iz usta njegovih kolega Dražena Peranića i pjesnikinje Andriane Škunca u kongresnoj dvorani Hotela Luna u Jakišnici. Knjiga je izvanredno grafički uređena, za što je zaslužan Luka Gusić, ilustrirana je fotografijama Andrijane Škunca, Ante Zubovića i Radoslava Dabe, a pogovor je napisao Zvonimir Mrkonjić.

PETRINJA

Tradicionalnim petim Danima Matice hrvatske te nizom manifestacija petrinjski je ogranak potkraj protekle godine obilježio 165. godina osnivanja Matice hrvatske. Dani su otvoreni gostovanjem Zagrebačkoga kvarteta saksofona, čiji su članovi cijenjeni profesori na glazbenim akademijama u Zagrebu i Ljubljani, u suizdanju s Visokom učiteljskom školom predstavljena je knjiga Mateja Bučara O medonosnom bilju kontinentalne Hrvatske, a 28. prosinca postavljena je spomen-ploča na početku ulice Petrinjca Otona Kučere, poznata znanstvenika i predsjednika Matice, rođena u Petrinji. Njegova rodna kuća u Petrinji spaljena je u Domovinskom ratu pa je ploča stavljena na početak ulice. »Prigodom 150. obljetnice rođenja, ovu spomen-ploču 2007. godine postavljaju Grad Petrinja i Ogranak Matice hrvatske Petrinja«, stoji na spomen-ploči, koju je otkrio gradonačelnik Petrinje Miroslav Gregurinčić, a potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić govorio je o znanstveniku, fizičaru, matematičaru i astronomu, osnivaču zvjezdarnice u Zagrebu, tajniku Hrvatskoga planinarskog društva i u dva mandata, od 1909. do 1917, predsjedniku Matice hrvatske. »Oton Kučera bio je veliki čovjek, koji je za svoj mali hrvatski narod tražio najviše i najbolje, a živa uspomena na njega postoji u Petrinji i Hrvatskoj«, naglasio je Sučić. Kučerine unuke, umirovljene sveučilišne profesorice Jelka i Croatia te unuk Željko Kučera darovali su u toj prigodi gradu Petrinji i Matici hrvatskoj izdanja tehničkih knjiga slavnoga djeda.

PODSTRANA

Ispred Osnovne škole Strožanac u Podstrani 30. prosinca svečano je otkriveno spomen-obilježje braniteljima Poljičke republike. Spomenik je postavljen na inicijativu Ogranka Matice hrvatske i Društva Poljičana Sveti Jure te Općine Podstrana.

SINJ

Ogranak Matice hrvatske Sinj, Poglavarstvo grada Sinja i Franjevački samostan Čudotvorne Gospe Sinjske podigli su poprsje fra Josipu Anti Soldu (1922–2005). Fra Josip Ante Soldo rođen je 1922. u Splitu i cijeli svećenički vijek proveo je u samostanu Gospe Sinjske. Bio je dugogodišnji profesor povijesti na sinjskoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, a u javnosti je uživao ugled istaknuta kulturnog i javnog radnika te uvažena znanstvenika. Iza njega su ostala brojna djela iz povijesti Sinja i Cetinske krajine, među kojima je svakako najpoznatije Sinj i Cetinska krajina u 17. i 18. stoljeću, objavljeno u dva sveska. Fra Josip Ante Soldo obnovitelj je Matice hrvatske u Sinju, a zaslužan je za tiskanje niza knjiga i izdavanje časopisa »Cetinska vrila« kao stalne edicije Ogranka Matice hrvatske Sinj. Svečanost otkrivanja poprsja održana je 15. prosinca na Šetalištu Alojzija Stepinca u Sinju. Poprsje, rad Kazimira Hraste, otkrili su dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, sinjski gradonačelnik Nikola Tomašević i gvardijan sinjskoga Franjevačkog samostana fra Bože Vuleta. O fra Josipu Anti Soldu pred velikim brojem okupljenih Sinjana i njihovih gostiju biranim riječima govorili su fra Mirko Marić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Sinj, Neven Strukan, dugogodišnji Matičin predsjednik u Sinju i osobni fra Soldov prijatelj, gradonačelnik Tomašević te autor skulpture Hraste. Prigodni program izvela je klapa Sinj.

SKRADIN

U povodu 150. obljetnice rođenja fra Luje Marune u prosincu je održan dvodnevni znanstveni skup o uglednom Skradinjaninu, humanistu i utemeljitelju hrvatske arheologije. Skup su organizirali Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Institut za arheologiju Zagreb i Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Grad Skradin, Ogranak Matice hrvatske Skradin te skradinsko Studijsko središte. Prvoga dana skup je održan u skradinskom središtu Hrvatskih studija, a drugoga u Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. U sklopu tematskih sjednica i predavanja o životu i djelu fra Luje Marune otkrivena je brončana spomen-bista autora akademskog slikara Ratka Petrića na Trgu Male Gospe u Skradinu, a u Kninu je postavljen vijenac na Marunin grob.

ZADAR

Jubilarna deseta smotra Domaća rič održana je 19. i 20. prosinca u dvorani Matice hrvatske u Zadru uz sudjelovanje brojnih gostiju. Na otvaranju je u ime Gradskoga poglavarstva govorio pročelnik za kulturu Radovan Dunatov, a sudjelovali su Josip Lisac, Božidar Šimunić, Ladislav Radulić, Branko Ćakarun, Ivna Anzulović, Šime Batović, Bruno Fuzul, Gorka Đožulić, Ivo Oštarić, Jasna Pandžić, Mira Hlanuda-Vegar, Ankica Piasevoli, Jasenka Lulić Štorić, Stjepan Letinić, Mile Vojvodić Ružir, Gabrijel Božić, Marija Ćikarela-Grmoja, Marin Ivković, Slavko Govorčin, Ante Bačić Fratrić, Branislav Mađerić, Ante Šarunić, Miroslav Marčina, Divna Škara, Zlatko Vidulić, Mirko Vidulić, Zvonimir Sutlović, Atilio Orović, Biserka Perić, Mercedes Barić, Sonja Kačan, Tomislav Maričić, Tomislav Meštrić, Ante Valčić, Ante Tičić, Boris Palčić, Ratimir Škunca, Rajka Maslovarić, Ante Nadomir Tadić-Šutra, Vesna Prešnjak, Tin Kišić (Slobodan M. Šikić), Petar Bodulić, Anka Maksan, Dinko Zlatko Pavić, Marija Maretić i Marija Kovač.

A. Č.– K.