IZ SREDIŠNJICE MATICE HRVATSKE

Atopijski dermatitis

Odjel za školstvo Matice hrvatske organizirao je 4. prosinca tribinu Atopijski dermatitis. Predavanje je održala Slobodna Murat Sušić.

Kult Velike Majke

U sklopu redovitih predavanja Salona Matice hrvatske 5. prosinca predavanje Kult Velike Majke na tlu Hrvatske održala je Inga Vilogorac. Inga Vilogorac diplomirala je povijest umjetnosti i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radi u Uredništvu Matice hrvatske kao izvršna urednica, doktorandica je na poslijediplomskom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta, gdje je obranila sinopsis magisterija pod naslovom Sljedbenici Velike Majke bogova. Različite su civilizacije još od prapovijesti štovale Majku, božicu plodnosti i rađanja. Kult frigijske Kibele, majke bogova, ljudi i zvijeri, u 3. je stoljeću prije Krista stigao u Rim, gdje se božica štovala kao Velika Majka (Magna Mater). Postupno se raširio i na hrvatskome povijesnom tlu, gdje je uz Kibelu bio iznimno štovan i njezin miljenik, bog Atis. O tome svjedoči niz sačuvanih epigrafskih i predmetnih izvora.

Pretisak Novog testamenta

Klub mladih Društva prijatelja glagoljice u suradnji s Teološkim fakultetom Matija Vlačić Ilirik predstavio je 6. prosinca u palači Matice hrvatske pretisak glagoljičnoga Novog testamenta iz 1562/1563, u prijevodu Antuna Dalmatina i Štipana Konzula Istranina. Predstavljači pretiska bili su Lidija Marošević, prodekanica Teološkoga fakulteta, koji je izdavač knjige, Alojz Jembrih, urednik i autor pogovora, i Vesna Badurina-Stipčević, recenzentica.

Preludiji tišine

Krešimir Brlobuš, voditelj Glazbene slušaonice Matice hrvatske, autor je knjige Preludiji tišine, objavljene u nakladi izdavačke kuće Alfa, koja je 7. prosinca predstavljena u Matici hrvatskoj. Knjigu su predstavili Marcel Bačić, Ivan Ladislav Galeta i Božidar Petrač, a Petrit Çeku, na gitari, nadahnuto je izveo Dva stavka iz Druge sonate u a-molu za violinu solo, BWV 1003 (obr. V. Dešpalj) Grave, Fuga Johanna Sebastiana Bacha i Malaguenm u Isaaca Albéniza.

Glagoljica u Senju

U okviru redovite mjesečne Tribine Društva s temama iz hrvatske glagoljaške baštine, Klub mladih i Društvo prijatelja glagoljice organizirali su 11. studenoga predavanje Deset godina glagoljice u Senju i predstavljanje Glagoljičnog vodiča kroz Senj. Predstavljači Dana i Vodiča bili su Karmen Boraš, organizatorica Dana glagoljice, i akademkinja Anica Nazor, recenzentica Vodiča.

Povijesni atlas Hrvatske Kostajnice

Povijesni atlas Hrvatske Kostajnice autorice Mirele Slukan Altić, objavljen u nakladi Instituta Ivo Pilar, predstavljen je 12. prosinca u dvorani Matice hrvatske Organizatori su predstavljanja Grad Hrvatska Kostajnica, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni arhiv u Sisku. O knjizi su govorili Tomislav Paunović, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, Nela Kušanić, Ivica Golec, Drago Miletić, Mirela Slukan Altić i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske. U glazbenom je dijelu programa nastupio Ivan Pavišić, tenor.

Blagdanski koncert

Odjel za školstvo Matice hrvatske i Učenički dom Marije Jambrišak organizatori su koncerta

prigodnoga programa u povodu nadolazećih blagdana, u izvedbi učenica zagrebačkih srednjih škola i studentica Muzičke akademije koje borave u Učeničkom domu Marije Jambrišak, koji je održan 12. prosinca.

Korablja od koralja

Antologiju hrvatskoga pjesništva Korab koralovy (Korablja od koralja). Tisic let charvatske poezie v dile stovky basniku, koju je priredio Dušan Karpatsky, a objavila izdavačka kuća Fori iz Praga 13. studenoga u palači Matice hrvatske predstavili su Igor Zidić, Josip Bratulić, Aleksandar Flaker, Dubravka Sesar i Dušan Karpatsky. Izabrane stihove u hrvatskom izvorniku interpretirali su dramski umjetnici Nada Subotić i Božidar Boban, u češkom prijevodu kazivala ih je Ana Prsa. Antologija donosi izbor hrvatskoga pjesništva od srednjovjekovlja do danas, nastavlja se na dugu i plodnu tradiciju prevođenja hrvatskoga pjesništva na češki, ima dvadeset tisuća stihova i najopsežnije je takvo djelo objavljeno izvan Hrvatske.

Osječki ženski saloni

Osječki ženski saloni naslov je predavanja Helene Sablić Tomić, koje je u sklopu Salona Matice hrvatske održano 13. prosinca. Književnopovijesnim pogledom na žene osječkoga književnog kruga (Jagoda Truhelka, Josipa Glembay, Vilma Vukelić) Helena Sablić Tomić ukazala je na njihovo odstupanje od duha vremena kojem su pripadale te na misterij žene prepoznat u njihovim prozama. Predstavila je one tematske prostore iz njihovih književnih djela u kojima se građanska kultura nekog vremena prikazuje kao antropološka posljedica osobne simboličke stvarnosti, autorska komunikacija s nizom znakova i normi udaljenih oku suvremenoga čitatelja. Tako je moguće rekonstruirati jedno posve privatno vrijeme, ali i naslutiti antropologijske zalihe prostora i tradiciju europskoga identiteta hrvatskoga građanstva početkom 20. stoljeća.

Dvjesto godina

Udruga zagrebačkih Poljičana Sv. Jure iz Zagreba i Društvo Poljičana Sv. Jure iz Prika organizatori su znanstvenoga skupa o drevnoj Poljičkoj Republici, u kojoj je demokracija živjela od 12. do 19. stoljeća. Tema je znanstvenoga skupa bila 200. godišnjica Poljičkog otpora francuskoj okupaciji 1807. Skup je održan 14. prosinca.

Studentski koncert

Koncert studenata Muzičke akademije održan je 17. prosinca.

Božićni oratorij

Osamnaestoga prosinca na Glazbenoj slušaonici Matice hrvatske Krešimir Brlobuš govorio je o Johannu Sebastianu Bachu. Okupljeni su slušali Jauchzet Gott in allen Landen Kantata, BWV51, Božićni oratorij, (ulomci) u izvedbi Emme Kirkby, sopran, zbora Monteverdi, engleskih baroknih solista, dirigent John Eliot Gardiner.

Pragmatičari, dogmati, sanjari

Odjel za povijest Matice hrvatske predstavio je 18. prosinca knjigu Ivice Župana Pragmatičari, dogmati, sanjari. Hrvatska umjetnost i društvo 1950-ih godina. O knjizi su govorili Mijo Ivurek, Strahimir Primorac, Dragutin Feletar, Petra Somek i Ivica Župan. Voditelj je bio Željko Holjevac, pročelnik Odjela.

Vrijedno znanstveno otkriće

Salon Matice hrvatske i Institut Ruder Bošković 19. prosinca predstavili su znanstveno otkriće Erana Supeka Prepoznavanje promjena u tkivima iz proteinskih slika metodama umjetne inteligencije. Promjene u tkivima svih živih bića događaju se bilo normalno, u procesu razvitka, bilo patološki, zbog infekcija, nastanka tumora ili trovanja. Sve se one odražavaju na sadržaju pojedinih proteina (proteom) u stanicama, kojim se stanice prilagođavaju novonastalim uvjetima. Ključna su pitanja: Možemo li iz grube slike proteoma, dobivene jeftinim i brzim eksperimentalnim tehnikama, pouzdano zaključiti u kojem je stanju tkivo? Može li se odrediti koje su promjene u proteomu ključne za svako od stanja? Na predavanju je bilo govora o metodama umjetne inteligencije kojima računala uče raspoznavati tkiva i mogućim primjenama tog pristupa.

Od Došašća do Bogojavljenja

Od Došašća do Bogojavljenja – sakralno i profano u glazbi i tradiciji naslov je predavanja Tomislava Fačinija, održana 20. prosinca u sklopu Salona Matice hrvatske.

Službeno ustanovljeni datumi, obljetnice, dani vezani uz važan događaj redovito iza pročelja skrivaju čitavu hrpu nearhiviranih, a svakako i neobrađenih podataka, misli, zajedničkih sjećanja i iskustava, nasljeđa, povijesti i arhetipa. Kad je taj dan ni manje ni više nego dan rođenja utjelovljenoga Boga, povijesna prekretnica čovječanstva i pojavna prisutnost nama najbliskijeg aspekta Trojstva, onda se ni na polju glazbe, liturgijske i paraliturgijske, ne može izbjeći nizu prešutno prihvaćenih društvenih konsenzusa koje tek tradicija drži prikovanima, poput sile teže, za police naših toposa. No, u našem nesretnom vremenu koje zdravo kritičko promišljanje zamjenjuje muteži skepticizma, ili nabacivanjem blatom u stilu naslovnice žutog tiska, dobro je prolistati stranicama prošlosti, pa i onima što se tek pišu, smirenim i zdravim pogledom – praktičara.

A. Č.–K.