Cervantes Juanu Gelmanu

Cervantes Juanu Gelmanu

Španjolska Argentinski pjesnik Juan Gelman dobitnik je nagrade Cervantes, najvažnije književne nagrade hispanofonog svijeta.

Dobitnika nagrade vrijedne 90.000 eura objavio je španjolski ministar kulture César Antonio Molina, a čestitao mu je i španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero. 77-godišnji Gelman objavio je više od dvadeset zbirki poezije od 1956, kad je objavio Violín y otras cuestiones. Smatra se jednim od vodećih su-vre-menih argentinskih pjesnika, a poznat je po zbirkama El juego en el que andamos, Velorio del solo i Gotán. Bavi se temama židovskoga nasljeđa, obitelji te iskustvima političkog aktivista tijekom argentinskog prljavog rata 1976–83. godine, u kojemu je izgubio obitelj, i zbog kojega je emigrirao u Europu i zatim u Meksiko. Prije sedam godina Gelman je dobio i Nagradu Juana Rulfa. Prošlogodišnji dobitnik Cervantesa bio je španjolski pjesnik Antonio Gamoneda, a među prethodnim su dobitnicima Jorge Luis Borges, Mario Vargas Llosa i Carlos Fuentes.

Nobelova nagrada bez Doris Lessing

Švedska Ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost u odsutnosti je predana britanskoj spisateljici Doris Lessing.

88-godišnja autorica zbog bolesti nije mogla doći na svečanost sa švedskim kraljem Carlom XVI Gustafom i kraljicom Silvijom u Stockholmu. Spi-sateljica će povelju i deset milijuna kruna dobiti na privatnoj svečanosti u Londonu. Ovo je već treći put u posljednjih nekoliko godina da u Stockholm ne dolaze književni nobelovci, nakon što 2005. zbog bolesti nije došao britanski dramatičar Harold Pinter, a godinu prije ni Austrijanka Elfriede Jelinek. Doris Lessing je jedanaesta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, prvi put predanu 1901. godine.

Predan ruski Booker

Rusija Autor rođen u Azerbajdžanu Aleksander Iličevski za roman Matisse dobio je najvažniju rusku književnu nagradu, ruskoga Bookera 2007.

Osnovana po uzoru na britansku nagradu Booker, ruska se verzija Bookera dodjeljuje od 1991, a vrijedna je 20.000 dolara. Nagrađeni roman 37-godišnjeg autora govori o mladom fizičaru koji u potrazi za slobodom završi kao beskućnik u mos-kovskom podzemlju. Iličevski je na ceremoniji u Moskvi rekao kako je riječ o analizi devedesetih godina u Rusiji, kada mnogi nisu vidjeli nikakvu perspektivu. Autor je počeo objavljivati prije deset godina, prvo pjesme, a zatim i romane, uz svoju karijeru fizičara, koja ga je odvela i u Izrael i SAD.

»Guardianova« nagrada američko-etiopskom autoru

Velika Britanija Roman američko-etiopskog autora Dinawa Mengestua Children of the Re-volution, dobitnik je ovogodišnje »Guardianove« nagrade za prvi roman.

Roman o pitanjima identiteta, raseljenosti i osam-ljenosti ispričan je putem životne priče etiopskog emigranta u Sjedinjenim Državama. Priča sadrži i brojne autobiografske elemente, jer je i sam Mengestu, rođen 1978. u Addis Abebi, kao dvo-godišnji dječak s obitelji napustio Etiopiju i preselio se u SAD. »Guardianova« nagrada za prvi roman, vrijedna 10.000 funti, jedinstvena je po tome što je otvorena svim debitantima, neovisno o žanru, a među njezinim su dosadašnjim dobitnicima bili Zadie Smith i Jonathan Safran Foer.

Britanska biblioteka kupila Pinterov arhiv

Velika Britanija British Library kupila je cijeli arhiv nobelovca Harolda Pintera, u kojemu se nalazi i njegova korespondencija s Philipom Larkinom, za 1,1 milijun funti.

Arhiv sadrži više od 150 kutija rukopisa, bilježnica, pisama, fotografija i e-mail-poruka, a prema riječima predstavnika knjižnice, bacit će novo svjetlo »na jedinstvenu Pinterovu karijeru po-sljednjih pedeset godina.« Poznat po ko-madima The Birthday Party, The Dumb Waiter ili The Caretaker, Pinter je prije dvije godine dobio Nobelovu nagradu za književnost. Među najvažnijom građom iz arhiva je i neobjavljena prva verzija memoara pod naslovom The Queen of all the Fairies, kao i dokumenti o međunarodnim izvedbama Pinterovih komada. Manji dio arhiva pod naslovom His Own Domain: Harold Pinter, A Life in Theatre, bit će izložen u britanskoj nacionalnoj biblioteci u Londonu od siječnja do travnja sljedeće godine.

Pisci kritiziraju politiku prema Africi

Portugal U povodu summita Europske Unije i Afrike u Lisabonu, pisci oba kontinenta u otvorenom su pismu šefovima država i vlada predbacili politički kukavičluk.

U pismu, koje su među ostalima potpisali Günter Grass, Václav Havel, J. M. Coetzee i Nadine Gordimer, pisci političare kritiziraju zbog toga što u središte summita nisu stavili teme civilnih patnji u sudanskoj regiji Darfur i diktaturu u Zimbabveu. U građanskom ratu u Darfuru od 2003. život je izgubilo više od 200.000 ljudi, a oko 2,5 milijuna napustilo je zemlju. Istodobno, stanovnici jedne od nekada bogatih zemalja Afrike, Zimbabvea, bore se s ekonomskom krizom, visokom nezaposlenošću i glađu pod vladom Roberta Mugabea.

Iva Krtalić Muiesan