Bajkovita vedrina

Bajkovita vedrina

Pčelica Maja oduševila je mladu publiku. Ta se opera gleda i sluša u jednom dahu s velikim užitkom

U raznolikom glazbenom opusu plodnoga hrvatskog skladatelja Brune Bjelinskog (1909–1992) važno mjesto zauzima dječje glazbeno kazalište. U to stvaralačko područje ubraja se balet Pinocchio i dječja opera Pčelica Maja. Nastala 1956, Pčelica Maja praizvedena je sedam godina poslije na riječkoj sceni. Nakon praizvedbe u veljači 1963. pod ravnanjem maestra Davorina Hauptfelda reprizirana je 28 puta.

Fabula Pčelice Maje govori o svijetu kukaca koji je nalik ljudskomu, tako da se prepoznaju dobri i loši likovi. Bitna je pritom etnička analogija, što znači da je svaka pojedina vrsta predstavljena kao druga etnička skupina. Na sceni se tako pojavljuju Talijani, Japanci, Kinezi i drugi u posebno prikladnu izdanju.

Nakon gotovo pola stoljeća to se prpošno i duhovito glazbenoscensko djelo ponovno vratilo na riječku scenu. Riječka operna primadona, sopranistica Olga Šober, nastupila je u naslovnoj ulozi. Tu vrlo složenu i zahtjevnu ulogu, koja uz glazbene brojeve ima mnogo govornoga teksta, Olga Šober je ostvarila produhovljeno i uživljeno. Scenski šarmantna i razigrana, pjevajući u prirodnom falsetu blisku dječjem glasu, bila je spontana i autentična. Mnogobrojni kukci – solisti riječke Opere, njezini partneri s kojima se susreće u prirodi u proljetno vrijeme odvijanja radnje opere bili su joj glasovno i scenski dorasli. Posebno se duhovitošću i lepršavošću dojmio tenor Sergej Kiselev kao Skakavac i Bubamara, potom Kristina Kolar kao Stonoga, Anđelka Rušin u ulozi Žabe i Matice te Robert Kolar kao Pauk. Saša Matovina, Siniša Štork, Ivanica Lovrić, Dario Berčić, Mirko Čagljević, Angela Nuić, Milica Marelja i Marko Fortunato bili su izražajni u manjim ulogama posebice Zlatne Mare, Brguda, Visibabe, Stršljena Harambaše, Čuvara Košnice, Leptira, Milice i Bumbara. Iznimne simpatije publike pridobio je skladan nastup šumskog kvartete – Kukavice, Žune, Vuge i Slavuja, koji su činili Anđelka Rušin, Kristina Kolar, Ivanica Lovrić i Stanislava Šćulac, a komorni baletni ansambl predstavljao je krijesnice. Sonornošću i stilskom primjerenošću izdvajaju se ženski operni zbor pjevajući ptice, pčele radilice, leptire, muhe i kapi kiše te pčele stražari i stršljenovi muškog zbora. Pripovjedač koji nas vodi pričom o Pčelici Maji bio je glumac Denis Brižič.

Autorica je inventivnih kostima Mirjana Zagorec, jednostavne scenografije Vesna Režić, a bajkovitu vizualizaciju radnje obogaćenu nizom simpatičnih detalja dao je redatelj Ivan Leo Lemo. Zbor i orkestar riječke opere sugestivno je vodio Igor Vlajnić.

Najnoviji projekt ansambla riječke Opere HNK Ivana pl. Zajca, operna jednočinka za djecu Pčelica Maja Brune Bjelinskoga, oduševila je mladu publiku. To glazbenoscensko djelo koje se gleda i sluša u jednom dahu s velikim užitkom, zaslužuje dug život na glazbenoj sceni.

Ramiro Palmić