Petnaestogodišnjica rada

»Krijesnica«, glasilo Matice hrvatske Ogranak Zenica, godina XIVY, broj 31, Zenica, rujan 2007.

Trideset i prvi broj časopisa »Krijesnica«, glasila Matice hrvatske Ogranak Zenica, koje izlazi od 1994, između ostaloga govori i o bogatoj aktivnosti, ali i samoj nakladničkoj djelatnosti svoga izdavača (dosad je, važno je spomenuti, Ogranak Matice hrvatske Zenica tiskao čak 22 naslova). Upravo je petnaestogodišnjica rada i djelovanja zeničkog ogranka Matice hrvatske i tema 31. broja. Otvara se razgovorom s Ferdom Bošnjakom – predsjednikom Matice hrvatske Zenica, a nastavlja razgovorom s Franciskom Hikl Kogoj, prvom predsjednicom zeničke Matice, odnosno pogledom na sve protekle brojeve »Krijesnica«. Broj se nastavlja razgovorom s Esadom Delibašićem – pomoćnikom ministrice za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojske županije. Prenose se i važni događaji – primjerice svečano otvaranje novoga Muzeja Grada Zenice te razgovor s njegovim bivšim direktorom Muhamedom Bajramovićem. O hrvatskom jeziku u rubrici Polemički poligon raspravlja Željko Ivanković, a tu su još i dobro poznate rubrike iz likovnosti, kazališta, odnosno književnosti (prikazi, poezija, proza). Posebnu pak pozornost zaslužuje osvrt na prvi bosanskohercegovački Festival fantastične književnosti Fantastikon, održan u okviru programa tradicionalne, dvanaeste po redu Međunarodne kulturne manifestacije Zeničko proljeće 2007. Gosti iz Hrvatske predstavili su se aktivnostima konvencija Sferakon iz Zagreba i Istrakon iz Pazina, a Fantastikon je u Zenici privukao brojne ljubitelje SF i fantasy-književnosti, stripa i filma. Novi broj »Krijesnice« završava rubrikom Zapis, ovaj put naslovljenom Bože, zašto nam ga već uze, koji je priredio pripovjedač, romanopisac, dramski pisac i pjesnik, prvi tajnik i jedan od utemeljitelja Matice hrvatske Ogranak Zenica – Anto Ćorlukić i u kojoj progovara o velečasnom Boži Markotiću (1952–1995), čovjeku kojeg su njegovi župljani doživljavali svecem. Za likovno oblikovanje časopisa »Krijesnica« zaslužan je akademski slikar Miroslav Šetka.

Katarina Marić