Ljubav na drugi pogled na Sajmu knjige u Istri

Ljubav na drugi pogled na Sajmu knjige u Istri

Pula, 3. prosinca Više od 250 hrvatskih nakladnika s više od 25.000 naslova sudjelovat će na 13. sajmu knjige u Istri, koji će se od 6. do 15. prosinca održati u Puli, najavila je direktorica Sajma Magdalena Vodopija, dodavši kako će ove godine nastupiti i nakladnici iz Mađarske i Crne Gore. Središnja tema smotre knjige i autora je Drugi Balkan – bez mita i predrasuda, a tu su i tradicionalni programi Doručak s autorom, Razgovor iza zavjese te Suton uz knjigu. U počast istaknutom hrvatskom uredniku Albertu Goldsteinu utemeljen je i novi program naslovom Bertijev program: ljubav na drugi pogled u sklopu kojega će Goldsteinovi prijatelji i suradnici – Zvonko Maković, Tonko Maroević, Žarko Paić, Nikica Petrak i Nadežda Čačinović – govoriti o vrijednim, ali nedostatno zapaženim izdanjima objavljenim u posljednjih desetak godina. U sklopu programskog dijela Sajma, koji će obuhvatiti 94 događaja, stotinjak proznih autora predstavit će se publici. Godišnja književna nagrada Kiklop bit će uručena 12. prosinca u pulskom klubu Uljanik.

Hrvatski filmski dani u Beču

Beč, 3. prosinca Drugi hrvatski filmski dani u Beču, u sklopu kojih se predstavila recentna filmska domaća produkcija, održani su od 1. do 3. prosinca u Beču, u prostorima Topkina. Prikazano je šest igranih filmova (Dva igrača s klupe Dejana Šorka, Put lubenica Branka Schmidta, Snivaj zlato moje Nevena Hitreca, Volim te Dalibora Matanića, Oprosti za kung-fu Ognjena Sviličića i Sve džaba Antonija Nuića) te dokumentarni filmovi Sve Dane Budisavljević, Purgatorij Zdravka Mustača, Polusestra Ljiljane Šišmanović, Od jutra do mraka Dražena Žarkovića, Moj mjesec Ivana Faktora te crtani film Svaki dan je za sebe, svi zajedno Gorana Trbuljaka. Organizatori su Hrvatskih filmskih dana u Beču od 1. do 3. prosinca Centar za nove inicijative Zagreb u suradnji s Topkinom u Beču i Gradišćanskohrvatskim centrom u Beču, uz potporu zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskoga filmskog saveza i Austrijsko-hrvatskog društva u Beču. Svi filmovi prikazani su u originalu s engleskim titlovima. Topkino je jedna od vodećih bečkih filmskih ustanova, u čijem se programu sustavno predstavljaju važna ostvarenja svjetskog i europskog filma, uključivši eksperimentalni film i video.

Pula dobiva suvremenu kinodvoranu

Pula, 30. studenog Pula će do početka jubilarnog 55. festivala igranog filma u srpnju 2008. napokon dobiti pravu, suvremenu kinodvoranu, najavljeno je na prigodnoj svečanosti obilježavanja početka radova na adaptaciji Kina Zagreb.Za adaptaciju Kina osigurano je 8.000.000,00 kn i to 7.500.000,00 putem kredita i 500,000.00 od Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Glavni i izvedbeni projekt za adaptaciju Kina Zagreb izradio je projektantski studio AD – arhitektura i dizajn. Glavni je projektant Davor Matticchio, a izvođač je radova tvrtka Vladimir Gortan. Kinodvorana se u cijelosti rekonstruira za kapacitet od 211 mjesta (uključivo s mjestima za osobe smanjene pokretljivosti) tako da se postojeći dio gledališta u parteru preuređuje u jedinstveno stepenasto gledalište do visine galerije kako bi se omogućila nesmetana vidljivost svim redovima. Postojeći će se bar ukloniti, a prostor u potpunosti obnoviti i preurediti u predvorje kina s izložbenim prostorom. Ispod galerije i novoga gledališta bit će dodatni višenamjenski prostor s biljetarnicom, prostorom za izložbe, stalnim postavom kinomuzeja, a koristit će se i za razna druga kulturna događanja. Kino će dobiti i novo ozvučenje, a već je nabavljen novi kinoprojektor. U dvorani će se tijekom Pulskoga festivala održavati novinske projekcije hrvatskih filmova te međunarodni natjecateljski program Europolis–Meridijani (reprize filmova iz pretprograma s Kaštela i premijere filmova druge polovice programa). Više na www.pulafilmfestival.hr

Umro Stjepan Aranjoš

Zagreb, 29. studenog Stjepan Aranjoš, violist i vrstan hrvatski glazbeni producent i menadžer, umro je u Zagrebu u 94. godini. Bio je organizator mnogih ansambala, među ostalim Komornog orkestra Radiotelevizije Zagreb i Zagrebačkih solista, za koje je dao ideju i inicijativu te ih osnovao zajedno s glavnim urednikom tadašnje Radiostanice Zagreb Ivom Vuljevićem i vrhunskim talijanskim violončelistom Antonijom Janigrom. Aranjoš je rođen 8. travnja 1914. u Zagrebu, gdje je na Muzičkoj akademiji završio studij violine i viole u klasi Vaclava Humla i kompozicije u klasi Krste Odaka, te već s 21. godinom počeo svirati violu u Opernom orkestru HNK i Zagrebačkoj filharmoniji. Godine 1940. prelazi na Radio Zagreb kao glazbeni urednik i član orkestra. Dobivši dužnost producenta, osniva nekoliko komornih sastava: osnivač je i prvi producent Komornog orkestra Radija Zagreb, a dvije godine poslije i Zagrebačkih solista, u kojima kao član djeluje do 1968. Na poziv tadašnjega direktora Filharmonije i dirigenta Milana Horvata šest je godina i programski direktor Filharmonije.

Nagrade hrvatskog glumišta samo za hrvatske državljane

Zagreb, 24. studenog U zagrebačkom HNK svečano su dodijeljene 15. nagrade hrvatskog glumišta. Za životno djelo nagrađeni su Boris Buzančić i Milana Broš, a nagradu za izniman doprinos hrvatskom glumištu dobio je Duško Ljuština, dugogodišnji ravnatelj kazališta Kerempuh i član Gradskoga poglavarstva.Nagradu za najbolju predstavu iz područja drame dobio je Čehovljev Brak iz računa u režiji Dražena Ferenčine u izvedbi Satiričkoga kazališta Kerempuh. Najboljom opernom predstavom proglašena je opera Razgovor karmelićanki Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića za zagrebački HNK. Najboljom baletnom predstavom proglašena je Trnoružica u koreografiji Dereka Deanea u HNK u Zagrebu. Cjelovit popis nagrada objavljen je na stranici www.hddu.hr. Mnogim istaknutim umjetnicima (osobito baletnim) koji su već godinama članovi ansambala hrvatskih kazališta uskraćeno je pravo na nominaciju jer nemaju hrvatsko državljanstvo, dok su to pravo imali i hrvatski državljani koji nisu članovi hrvatskih kazališta, već u njima samo povremeno i rijetko gostuju.

Otvoren muzej u Pregradi

Pregrada, 22. prosinca Ministar kulture Božo Biškupić u središtu je Pregrade svečano otvorio gradski muzej koji nosi ime dr. Zlatka Dragutina Tudjine, počasnoga građanina Pregrade, donatora vrijednih izložaka za muzejske zbirke i idejnoga začetnika muzeja. Muzej, u kojemu se nalazi i prostor za povremene izložbe i muzejska trgovina, sadrži numizmatičku zbirku, koja je u stalnom postavu i sastoji se od medalja i plaketa iz Hrvatske i Europe, crkvenih medalja te medalja i kalupa medalja. U muzeju, u čije je unutrašnje uređenje utrošeno oko milijun kuna, nalazi se i zbirka vezana uz pregradske rudare: odore i predmeti, geološke mape i rezultati geoloških istraživanja na gradskom području. Kako je planirano, u muzej će biti smještena i ljekarnička zbirka poznate pregradske tvornice lijekova Thierry kao i zbirka hrvatske političke emigracije.