Vijenac 359

Filatelija

Filatelija: Motivi redovnih maraka

Koprivnica i Krk

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 25,56 x 35,5 mm, naklada 2.000.000, datum izdanja 30. listopada 2007.

Filatelija: Motivi redovnih maraka

Koprivnica i Krk

slika

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 25,56 x 35,5 mm, naklada 2.000.000, datum izdanja 30. listopada 2007.


slika


Na ovogodišnjoj seriji maraka Hrvatski gradovi predstavljeni su Omiš, Koprivnica i Krk. O Omišu je već bilo riječi te ovom prigodom donosimo crtice o prošlosti Koprivnice i Krka. Koprivnica ulazi u pisanu povijest 1272. prvim spomenom u dokumentu kojim hrvatsko-ugarski kralj Ladislav IV Kumanac dodjeljuje posjed koprivničkom knezu, vitezu i kaštelanu castruma Kopurnicha (utvrde Koprivnica) Bakaleru. Četvrtoga studenog 1356. (taj se datum od 1993. obilježava kao Dan grada Koprivnice) kralj Ludovik I Anžuvinac izdaje povelju kojom Koprivnici dodjeljuje status slobodnog i kraljevskog grada. Taj će dokument postati temelj za samostalni društveni i gospodarski razvitak grada tijekom stoljeća. Od 1532. do 1699. Koprivnica živi pod prijetnjom turskih prodora, zbog čega Hrvatski sabor 1567. donosi odluku o obnavljanju i osuvremenjivanju koprivničke utvrde u renesansnu nizinsku zemljanu tvrđavu.

U 17. stoljeću počinje gospodarska i demografska obnova Koprivnice, a 1765. grad je pripojen civilnoj Hrvatskoj, što je bio dodatni impuls društvenom i gospodarskom razvitku grada. Dinamični gospodarski razvitak grada počinje 1870, kada je u promet puštena željeznička pruga Budimpešta – Zagreb. Početkom 20. stoljeća počinje industrijalizacija, a tijekom druge polovice 20. stoljeća dinamiku izgradnje grada, gospodarstvo i društveni život određivala je i u najvećoj mjeri usmjeravala Podravka, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije.

Brojni tragovi bogate krčke povijesti nalaze se u kamenim suhozidima, rimskim mozaicima, starohrvatskim crkvicama, glagoljskim spomenicima, oltarnim palama, slikama mletačkih i hrvatskih majstora. Svaki narod, svako stoljeće, ostavilo je svoj trag, neko obilježje materijalne kulture i duhovnoga naboja. Povijest bilježi da je grad Krk osnovao potkraj 10. i početkom 9. stoljeća prije Krista rod Curicta iz plemena Liburna, da bi već u prvom stoljeću postao rimski municipij sa svim obilježjima rimskoga grada. U 7. i 8. stoljeću na to područje stižu Slaveni.

Pripovijest o prošlosti grada Krka vodi nas bizantskom, franačkom i mletačkom vladavinom da bi početkom 12. stoljeća počela priča o knezovima krčkim. Knez Dujam, sa sinovima Bartolom i Vidom, pokreće sagu o jednoj od najvažnijih plemenitaških loza hrvatske prošlosti, o Frankopanima, tituli koju su dobili 1430. u Rimu od pape Martina V i stvara novi plemićki grb koji je postupno istisnuo prvi grb sa šestokrakom zvijezdom, tzv. krčku stelu. Gotovo puna tri stoljeća prepletenosti Serenissime (Mletaka) i Krka ostavili su obilje tragova. Iščitavajući burnu i bogatu prošlost, grad Krk sa svojom gradskom jezgrom živi je spomenik kulture i povijesti. Autorica je teksta o Krku Maja Parentić.

Marke su tiskane u arcima od pedeset maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).


Priredila Sandra Cekol

Vijenac 359

359 - 6. prosinca 2007. | Arhiva

Klikni za povratak