Otvoren Arheološki muzej u Osijeku

Otvoren Arheološki muzej u Osijeku

Zagreb, 16. studenoga Ministar kulture Božo Biškupić otvorio je Arheološki muzej u Osijeku kojim se Slavoniji, Baranji i Srijemu prvi put otvara mogućnost da znanstveno prezentiraju dio svoje bogate povijesti.

Novootvoreni muzej prezentirat će i istraživati kulture s nekadašnjega južnopanonskog prostora u međurječju Dunava, Drave i Save. Po ministrovim riječima uskoro bi se u Arheološki muzej u Osijeku trebala vratiti građa pronađena u tom dijelu Hrvatske.

O važnosti arheološkog muzeja govorio je ravnatelj Željko Bojčić, koji je istaknuo da je na području istočne Hrvatske registrirano i zaštićeno 258 arheoloških lokaliteta te je oko stotinu njih u arheološkoj evidenciji i potencijalna su nalazišta. Do sada je, podsjetio je, prikupljen značajan fundus, koji se stalno nadopunjuje otkrivanjem novih nalaza, ponajprije s lokaliteta koji se istražuju na trasi autoceste koridora 5 c.

U prigodi otvaranja postavljena je manja izložba u trima prostorijama, a sastoji se od triju zaokruženih cjelina koje predstavljaju tri razdoblja: prapovijest, antiku i srednji vijek, koja tematski simboliziraju budući stalni postav muzeja.

Jedna je od zanimljvosti i izložena vučedolska čizmica, najnoviji biser iz neiscrpna nalazišta u Vučedolu. Arhitektonsko i likovno rješenje Arheološkog muzeja Slavonije djelo je arhitekta Branka Silađina, a muzeološki dio potpisuje arhitekt Mario Beusan.

6,7 milijuna više za film

Zagreb, 15. studenoga Ministarstvo kulture objavilo je rezultate natječaja za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2007, u kojem je odabralo deset dugometražnih filmova, 21 kratkometražni igrani i dokumentarni film, 13 alternativnih filmova, osam kratkih animiranih filmova, jedan dugometražni animirani film te šest koprodukcija.

Ukupna potpora je 43,4 milijuna, što je 6,7 milijuna kuna više nego prošle godine. HRT će naknadno objaviti koliki će iznos izdvojiti za filmove.

S najviše sredstava, oko 30 milijuna kuna, Ministarstvo će sufinancirati dugometražne igrane filmove. Za kratkometražne igrane i dokumentarne filmove odobreno je 4,49 milijuna kuna, za alternativne 1,45 milijuna kuna, za animirane u trajanju 56 minuta 2,46 milijuna, a za koprodukcije 1,3 milijuna kuna. Novost je potpora za dugometražni animirani od 3,5 milijuna kuna, koja će pripasti Jošku Marušiću za film Duga.

Izrazivši zadovoljstvo uspjesima hrvatskih autora na međunarodnoj sceni, Biškupić je rekao kako se sada može govoriti o »novom valu hrvatskoga filma«. Očekuje da će se ubuduće još više povećavati izdvajanja za film, što je, ustvrdio je, osigurano dobrim zakonom i Hrvatskim audio-vizualnim centrom.

306 izlagača na Interliberu

Zagreb, 11. studenoga Ovogodišnji 30. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber održan je od 7. do 11. studenog na Zagrebačkom velesajmu. Na ovogodišnjem Interliberu, na kojem je Poljska bila zemlja partner, nastupilo je 306 izlagača na 16 tisuća četvornih metara prostora. Od toga je bilo 215 hrvatskih izlagača i 91 izlagač iz jedanaest zemalja. Procjena je da je Interliber, Educu plus i Info dane razgledalo između osamdeset i sto tisuća posjetitelja.

Nakon što je ministar kulture Biškupić objavio da zbog naknadna povećanja najamnine neće otvoriti Sajam prepolovljen je iznos najamnine štandova u odnosu na proteklu godinu, a ukinute su i ulaznice pa je ulaz bio besplatan.

Nagradu VBZ-a i internetskoga portala Net.hr za najbolji neobjavljeni roman dobila je zagrebačka književnica Svjetlana Gjoni za roman Nula Nemo. Književniku Branku Čegecu uručena je nagrada Kočićevo pero, a kao posebni gosti ovogodišnjega Interlibera bili su poljski književnici Katarzyna Kotowska, Janusz Wisniewski i Pavel Huella. S posjetiteljima Interlibera susreo se i čileanski književnik hrvatskoga podrijetla Juan Mihovilovich.

Matica hrvatska predstavila je knjige Od Bacha do Bauhausa Viktora Žmegača, o kojoj su govorili autor i Tonko Maroević, Sabrana djela Williama Shakespearea u prijevodu Mate Marasa, o kojima su govorili prevoditelj i Petar Selem te Prostor slobode Ivice Matičevića, o kojoj su govorili autor i Antun Pavešković.

Ruski povjesničar Jurij Felštinski predstavio je hrvatsko izdanje svoje knjige Sakaćenje Rusije, a bivša glasnogovornica Haaškoga tužiteljstva Florence Hartmann predstavila je svoju knjigu Mir i kazna.

Posebno priznanje ZV-a za organizaciju nastupa poljskih izlagača dobilo je Veleposlanstvo Republike Poljske u Hrvatskoj, a priznanje za najvišu razinu ukupnoga nastupa ZV-a pripalo je nakladnoj kući Profil international iz Zagreba. Priznanje za visoku razinu ukupnoga nastupa i organizaciju popratnih programa dobila je zagrebačka Školska knjiga, a priznanje za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju prezentacije zagrebački Algoritam. U organizaciji Centra za poduku i prevodilaštvo – SPES predstavljena je akcija Ako želite Hrvatsku bez mina, koristite SPES.

Žmegaču nagrada Josip Juraj Strossmayer

Zagreb, 3. studenoga Viktor Žmegač, za kapitalnu knjigu o povijesti njemačke kulture Od Bacha do Bauhausa, nakon nagrada Matice hrvatske i Fonda Miroslava Krleže osvojio je i treće ugledno priznanje, nagradu Josip Juraj Strossmayer, koju uoči Interlibera svake godine za najbolja znanstvena djela i izdavačke pothvate dodjeljuju HAZU i Zagrebački velesajam.

Nagradu za najuspješnija znanstvena djela u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma dobili su i Alojz Buljan i Franjo Horvat za knjigu Žrtve Drugog svjetskog rata i poraća na području kotara / općine Novska, Predrag Keros i Marko Pećina za Funkcijsku anatomiju lokomotornog sustava, Ivica Grbac za knjigu Krevet i zdravlje te Olivera Koprivnjak za djelo Djevičansko maslinovo ulje – od masline do stola.

Povelje za izdavački pothvat dodijeljene su nakladniku Prometeju za djelo Dušana Bilandžića Povijest izbliza, Institutu za povijest umjetnosti i Centru za povijesna istraživanja za djelo Višnje Bralić, Nine Kudiš Burić i suradnika Slikarska baština Istre, Medicinskoj nakladi za knjigu Nevena Olivarija Praktična plastična kirurgija – atlas operacija, nakladi Zoro za djelo skupine autora I bi svjetlo – Nikola Tesla te Školskoj knjizi za knjigu Ive Bralića Hrvatski nacionalni parkovi (izdanje na engleskom jeziku).

Pronađena prva izdanja knjiga Marina Držića

Milano Muzikolog Ennio Stipčević pronašao je u Biblioteca Nazionale Braidense u Milanu dvije knjige Marina Držića izdane 1551. za njegova života, čime je opovrgnuto dosadašnje mišljenje znanstvenika da je Marin Držić tiskao za života samo jednu knjigu te da je ta tiskovina zagubljena. K tomu, milanska knjižnica čuva i treće izdanje Držićevih stihova i komedija iz 1630, objavio je Stipčević u »Vjesniku«.

Prva od dviju Držićevih tiskovina iz 1551, izdanje pod naslovom Pjesni, donosi, uz ljubavni kanconijer Tužbu Ljubmira i Prolog drug, dramske tekstove Venere i Adona i Novele od Stanca. Tirena je otisnuta zasebno.

Kompletan materijal iz Milana u fotokopijama i digitalnom obliku Ennio Stipčević ustupio je stručnjacima i predao u Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O otkriću Držićevih tiskovina pojavit će se kompletnija stručna informacija u časopisu »Forum«, 2007, br. 10–12.