Odgovornost za ne–ljudska živa bića

3. bioetički forum za jugoistočnu Europu, Mali Lošinj, 20–22. rujna 2007.

Odgovornost za ne–ljudska živa bića

Sudionici 3. bioetičkog foruma za jugoistočnu Europu dali su vrijedne priloge raspravi o temi odgovornosti za neljudska živa bića, koji su tematski varirali od pojma osobe i prirode, prava biljaka i životinja te odgovornosti za buduće naraštaje, preko utilitarističkoga pristupa i očuvanja biodiverziteta, sve do genetičkog inženjeringa i pitanja dostojanstva prirodnoga svijeta

Integrativna bioetika poseban je koncept bioetike, koji omogućuje da se na primjeren način suočimo s raznolikim izazovima i problemima našega vremena. Ona se ne zadovoljava samo promišljanjem tema medicinske etike, nego se bavi etičkim aspektima ljudskog i izvan–ljudskog života uopće. To se potvrdilo već izborom teme ovogodišnjega, trećeg po redu Bioetičkog foruma za jugoistočnu Europu, Integrativna bioetika i odgovornost za ne–ljudska živa bića. Bioetički forum, koji je okupio tridesetak izlagača, ove je godine bio radno uklopljen u nastavni program 2. internacionalne ljetne škole integrativne bioetike. Ljetnu školu inače su pohađali studenti iz pet zemalja (BiH, Hrvatska, Makedonija, Njemačka, Srbija), dok su predavači bili stručnjaci s njemačkih, austrijskih i jugoistočnoeuropskih sveučilišta. Ljetna škola namijenjena je mladim znanstvenicima, koji kao filozofi, teolozi, liječnici, prirodoznanstvenici, pravnici žele biti aktivni u području bioetike. Na Ljetnoj školi studenti su imali prilike upoznati se sa širokim spektrom tema i problema kojima se bioetika bavi te su dobili poticaje za samostalnu refleksiju i aktivnu raspravu. Time im je približen interdisciplinarni i pluriperspektivni koncept integrativne bioetike, jer se bioetičkim pitanjima pristupalo iz filozofske, filozofsko–teološke, medicinske, pravne, prirodoznanstvene i sociološke perspektive.

Inkorporiranje ovogodišnjega Foruma u program Ljetne škole bio je, kako tematski tako i pedagoški, vrlo dalekovidan potez: tematski, jer je bioetičko pitanje o izvanljudskom ili neljudskom životu vrlo aktualna tema, a sve više i ekonomsko–političko pitanje par excellence; pedagoški, jer su se novi naraštaji znanstvenika mogli upoznati sa širokim krugom znanstvenika iz različitih područja znanosti i s njihovim prinosima u području bioetike. Tek će budućnost pokazati koliko je ta tematika egzistencijalno važna i koliko je bioetika, osobito u integrativnom smislu, kao znanost o preživljavanju koja gradi mostove između duhovnih i prirodnih znanosti, nužna za osmišljavanje nove epohe. Vodeći svjetski znanstvenici upozoravaju na to da je već 22,2 posto svih životinjskih i biljnih vrsta izloženo prijetnji izumiranja. Ekološki kapital plavog planeta nastajao je milijunima godina, ali suvremena industrijalizacija, kapitalizam, konzumeristički mentalitet i populacijska eksplozija prijete brzim nestankom raznolikosti prirodnog svijeta. Biolog E. O. Wilson govori čak o dobu osamljenosti čovjeka, pri čemu na umu ima zabrinjavajući nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Time on ne dotiče samo pitanje našega fizičkog, odnosno biološkog opstanka, nego i pitanje duhovno–estetskog osiromašivanja.

Sudionici 3. bioetičkog foruma za jugoistočnu Europu dali su vrijedne priloge raspravi o temi odgovornosti za neljudska živa bića, koji su tematski varirali od pojma osobe i prirode, prava biljaka i životinja te odgovornosti za buduće naraštaje, preko utilitarističkoga pristupa i očuvanja biodiverziteta, sve do genetičkog inženjeringa i pitanja dostojanstva prirodnoga svijeta. Stoga s nestrpljenjem treba očekivati objavljivanje zbornika s radovima 3. bioetičkog foruma za jugoistočnu Europu.

Pavo Filipović