Vijenac 357

Filatelija

Filatelija: Motivi redovnih maraka

Od Oneuma do Omiša

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 25,56 x 35,5 mm, naklada 2.000.000, datum izdanja 30. listopada 2007.

Filatelija: Motivi redovnih maraka

Od Oneuma do Omiša

slika

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 25,56 x 35,5 mm, naklada 2.000.000, datum izdanja 30. listopada 2007.

U nizu poštanskih izdanja Hrvatske pošte povremeno se pojave i izdanja redovnih maraka s motivima hrvatskih gradova. Na ovogodišnjoj seriji Hrvatski gradovi predstavljeni su tako Omiš, Koprivnica i Krk. U ovom broju »Vijenca« donosimo nekoliko izvadaka iz teksta o Omišu koje je za deplijan napisao Mihovil Popovac.

Grad Omiš smjestio se na aluvijalnoj naplavini lijeve obale ušća rijeke Cetine, koja u tom dijelu, probijajući se kroz kamene zidove okolnih planina, kanjonom otvara kontinentalni pristup moru. U rimsko se doba u blizini današnjega grada Omiša nalazilo antičko naselje Oneum, koje je početkom 7. stoljeća, u jeku seobe naroda, izbrisano s lica zemlje. S nestankom rimske uprave te s dolaskom Slavena gusarstvo doživljava punu afirmaciju, a posebno nakon propasti srednjovjekovne hrvatske države (1102. godine) od 12. do 14. stoljeća bilježe se podvizi omiških gusara. Mletačka uprava u Omišu (ili Almissi – kako se zvao pod Venecijom) trajala je od 1444. do 1797. i svakako je bila razdoblje priključenja grada mediteranskom kulturnom krugu. Gradske zidine i glavnina utvrda izgrađeni su u tom razdoblju, iz kojega potječe i gradski grb. Od 1798. Omiš je pod vlašću bečke krune (od 1805. do 1813. pod Napoleonom), a od 1918. dijeli povijesnu sudbinu ostatka Hrvatske. Danas, kada više nema industrije koja je bila dugogodišnji pokretač razvoja, Omiš se s uspjehom okreće turizmu.

Marke su tiskane u arcima od pedeset maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).


Priredila Sandra Cekol

Vijenac 357

357 - 8. studenoga 2007. | Arhiva

Klikni za povratak